Četiri rijeke su blagoslov za jedan grad, ali i prokletstvo kad se nebo otvori. Karlovac je u svojoj 400-i nešto-godišnjoj povijesti često “plivao”, posebno kad se iz Zvijezde počeo širiti na lijevu, nižu obalu Kupe. I ovih dana je Kupa priprijetila, opasno blizu došla do rubova svog korita u gradu. U 20. stoljeću pamte se dvije katastrofalne poplave, prva 1930. i druga 1966. godine.
Karlovački tjednik s početka prosinca potonje godine posvetio je broj prirodnoj katastrofi nazivajući noć između 3. i 4. prosinca najtežom nakon 2. svjetskog rata. Ogromne štete i paraliza života uzrokovane poplavom natjerale su političke strukture da riješe ili bar ublaže prirodnu prijetnju koju Kupa u sezoni kiša nosi.
Tako je 1970. započela gradnja kanala Kupa-Kupa, projekta koji je na spoju Kupe i kanala u Brodarcima predviđao i hidroelektranu snage 9,4 MW. Iako je po srednjoročnom planu elektrana trebala biti izgrađena do 1985., to se nije dogodilo, ali je kanal dug 22 kilometra ipak prokopan u razdoblju od 10 godina i trajno poštedio Karlovac velikih poplava. Dodatni “osigurač” postignut je izgradnjom drežničkog zida, sigurno jednom od najružnijih građevina u Karlovcu. Ali, barem djelomično služi svrsi.
Fotografije iz 1966. godine preuzete su s web stranice KAfotka, autor je Zdravko Neskusil.
“Tri dana koji su potresli Karlovac: Poplava”, Karlovački tjednik, 8. prosinca 1966.
Prošli tjedan karlovačku općinu “zadesile” su katastrofalne poplave, kakve se ne pamte u posljednjih 27 godina. Kupa, Korana, Mrežnica, Dobra i ostale rijeke koje protiču karlovačkom općinom počele su naglo rasti u petak, 2. prosinca poslije podne da bi u nedjelju 4. prosinca bio dostignut maksimalni vodostaj. Kupa kod Karlovca bila je u tom trenutku visoka 832 centimetara preko normale, što je svega 40 centimetara niže od vodostaja Kupe iz 1930. godine kad je grad zadesila najveća poplava u njegovoj gotovo 400-godišnjoj historiji.
Posljedice ove poplave bit će dalekosežne, a štete ogromne. Pod vodom je u nedjelju ujutro bilo više od 30.000 hektara zemljišta, više od jedne trećine površine općine Karlovac. Neposredno je bilo ugroženo više od 9000 stanova u kojima živi više od 20.000 stanovnika. Najviše su stradala nizinska područja u kupskoj dolini, ali najveće štete nanijete su upravo gradskim rajonima i prigradskim naseljima. Kupa je poplavila gradske rajone Baniju, Drežnik, Dubovac i Gazu i prigradska naselja Hrnetić, Novake, Gradac, Selce, Kaštel te nekoliko desetaka sela s obje strane Kupe. U mnoge kuće prodrla je voda tako da je nekoliko stotina porodica moralo biti evakuirano i privremeno smješteno u javnim zgradama i kod znanaca. Putem karlovačke Radio-stanice i Štabu za Obranu od elementarnih nepogoda prijavilo se oko 600 građana koji su bili spremni da prihvate građane koji su morali napustiti svoje stanove.
Najveća opasnost prijetila je industrijskoj zona na Baniji. Desetak poduzeća našlo se ugroženo od vode koja je nadirala i prijetila da poplavi skladišta, tvorničke hale i druge prostorije. Naročito su bila ugrožena poduzeća “Konteks”, “Vunateks”, “Velebit”, “Ognjen Prica”, “Kordun”, OTP, “Žito-proizvod”, DIP, “Ivo Marinković”, “Josip Kraš” i druga. Saobraćaj u Karlovcu i okolici bio je gotovo paraliziran. Sve ceste koje vode iz grada prema selima u kupskoj dolini bile su pod vodom, a jedino prevozno sredstvo billi su čamci. Neko vrijeme bio je prekinut i saobraćaj glavnom cestom Karlovac- Zagreb jer je voda na nekoliko mjesta preplavila cestu. Najopasnije mjesto bilo je kraj tvornice “Konteks” gdje je preko ceste prelazila prava bujica duboka barem pola metra i široka oko 200 metara.
Pripremio Tihomir Ivka