Nekad grad u kojem se novac stvarao, danas grad u kojem se novac troši i to najčešće na rate. Ovako bi se nekako najtočnije mogla opisati metamorfoza koju je u posljednjih desetak godina doživjela privreda Karlovca. Grada nekad poznatog po industriji, danas po trgovačkim centrima koji su, da tranzicijska poanta bude naglašenija, niknuli mahom upravo na mjestu uništenih tvornica, piše današnji Novi list.
– Bolje i trgovina nego da ionako propale tvornice stoje prazne – komentirat će često predstavnici lokalne vlasti i uglavnom biti u pravu. No, sve i da se izostavi teoretiziranje o tome da opstanka nema bez proizvodnje i stvaranja dodanih vrijednosti, za romantično sjećanje na vrijeme “plamenih zora, fabričkih jutara i dima dimnjaka” iz pjesme beogradskih Idola, dovoljno se samo malo pozabaviti matematikom. Nekadašnja karlovačka tvornica obuće “Josip Kraš”, koja je svoje posljednje godine radila pod imenom KIO, zapošljavala je u najboljim danima čak 3.300 radnika, navodi riječki dnevnik. Danas se na mjestu njenih pogona u četvrti Dubovac nalazi trgovački centar Lidl u kojem radi tek nekoliko desetaka trgovaca.
U pamučarsku tvornicu Vunateks na Baniji na posao je svojevremeno išlo blizu tisuću ljudi. Tvornica je upropaštena tijekom privatizacije sredinom devedesetih godina i na njenom je mjestu ubrzo niknuo trgovački centar Tornado u vlasništvu lokalnog tajkuna Ivana Bakina. Danas se na Vunateksovom mjestu nalazi Mercatorov hipermarket u kojem radi desetorostruko manje radnika. Nešto dalje na Baniji radila je drvoprerađivačka tvrtka DIP. Ona, doduše, postoji i dalje, no danas sa svega malo više od 100 ljudi na plaći, dok je nekad golemi pogon uz “brzu cestu” sveden na daleko manji. Ostatak je prvo pretvoren u Getro, a drugi dio nedavno u veliki trgovački centar Supernova. U oba ta centra zajedno radi malo više od 250 ljudi, što nije zanemarivo, ali još uvijek smiješno u odnosu na nekadašnjih DIP-ovih osam stotina. KIO, kojem je zadnji čavlić u lijes zabio kontroverzni tajkun Walter Wolf je, kako smo već napomenuli, prije par godina srušen i pretvoren u Lidl, a ovaj njemački trgovački lanac svoje je mjesto našao i u četvrti Banija na mjestu bivše tvornice kemijskih proizvoda KGK. Ta je tvrtka u međuvremenu preseljena na novu lokaciju, završila u stečaju i pala na svega 12 radnika. Nekad ih je u njoj, pak, radilo više od šest stotina, navodi Novi List.
Nekadašnji Tehnomerkur u istoj četvrti zamijenila je Billa, dok će u trgovački centar uskoro biti pretvoren i bivši Velebit. Na mjestu te propale tvornice tekstila u kojoj je nekad radilo, za današnje vrijeme impozantnih 1.200 radnika, iduće godine stiže Todorićev hipermarket Superkonzum. Ne treba zaboraviti ni ŽE-ČE, koji nije pretvoren u veliki trgovački centar, ali je u njemu otvoreno više manjih trgovina. Centre koji nisu niknuli na mjestu bivših tvornica u ovoj nabrajalici nećemo spominjati, ali ih je podosta – od Kauflanda do uskoro Baumaxa.
Tajnik županijskog povjereništva Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Nikola Badovinac Novom listu je izjavio da misli kako je u proizvodnim djelatnostima u Karlovcu posao sačuvalo maksimalno 25 posto od broja radnika u “zlatnom razdoblju”. Kako kaže, istina je da su se tržišne okolnosti u odnosu na ono vrijeme prilično promijenile, no situacija je svejedno žalosna. Nije jasno tko će kupovati u svim tim silnim centrima, ako nitko neće raditi u proizvodnji i stvarati novac, komentira još Badovinac.
Zlatko Kuzman, čelni čovjek Hrvatske gospodarske komore u Karlovačkoj županiji, o tom problemu ističe: – Naravno da bi bilo bolje da su tvornice opstale, a da su trgovački centri građeni na nekim drugim mjestima. No to je jednostavno tako svugdje u svijetu. Tvornice, koje su propale zbog gubitka tržišta i drugih razloga, najčešće zamjenjuju trgovine. Osobno mislim da je bolje da se otvaraju ikakvi sadržaji nego nikakvi – kaže Kuzman, ističući da priča oko dolaska trgovačkih centara nije ni blizu završena. Ne misli da je to besmisleno jer investitori, tvrdi, prije otvaranja svakog velikog centra rade podrobne analize. – Možda ćete se iznenaditi, ali u Hrvatskoj je broj trgovačkih centara prema broju stanovnika još uvijek daleko manji od EU prosjeka. Neka je trgovačkih centara, barem ljudi više ne moraju kao nekad ići kupovati u inozemstvo, rekao je Kuzman. Čelnik Županijske gospodarske komore se također ne slaže s ocjenama kako se privreda u Karlovačkoj županiji nalazi na koljenima. To je, navodi, samo subjektivan dojam koji proizlazi iz sveopćeg pesimizma. – Ja ne govorim o dojmu, nego o egzaktnim brojkama. U Karlovcu i danas 50 posto ukupnog prihoda dolazi iz prerađivačke industrije, dok je u Hrvatskoj prosjek 20 posto. U Karlovačkoj županiji gospodarstvo godišnje zaradi milijardu eura, a to nikako nisu zanemarive brojke, zaključuje je u Novom listu Kuzman.