Pojačane promidžbene aktivnosti, dobar plasman grada
u turističkim natjecanjima, a dijelom i sve veći broj
manifestacija u gradu, utjecali su na povoljne turističke
rezultate u prvih 6 mjeseci ove godine. Očekivalo se i više, no
uzevši u obzir situaciju na državnoj razini, recesiju i, možda i
najviše, neobično ružno vrijeme, zadovoljstvu ipak ima mjesta.
U prvih šest mjeseci 2010. godine, naime, u Hrvatskoj je
zabilježeno oko 200.000 dolazaka i 500.000 noćenja manje nego u
istom razdoblju prošle godine, a Karlovac suprotno tim trendovima
i dalje bilježi porast turističkog prometa. U našem gradu tako je
od 1. siječnja do 30. lipnja boravilo 7.319 gostiju (prošle
godine 7.163), a velik je napredak ostvaren u noćenjima – prošle
godine u ovom razdoblju bilo ih je 11.165, a ove godine gotovo
30% više – 14.492.
Time je ostvaren prosjek noćenja od gotovo 2 (1.98), uz rijetke
iznimke gotovo nedostižan za gradske kontinentalne destinacije,
što je dodatno pohvalno uzevši u obzir da je u Karlovcu zbog
smještaja grada neizbježan velik udio tranzitnog turizma, koji,
razumljivo, ruši prosjek.
Vidljivo je to i iz pogleda na tablicu stranih gostiju – najviše
je Nijemaca i Talijana, koji se u gradu često zadrže po dva do
tri dana, a na trećem mjestu su Poljaci, kojima grad na četiri
rijeke nakon dugog puta odlično posluži kao prigoda za posljednji
odmor prije dolaska na more.
Ipak, može i bolje
Očito je da su pojačane aktivnosti urodile plodom, no jasno je i
kako na turističkom planu Karlovac ima velike mogućnosti za
dodatni iskorak. Prije svega se to odnosi na kongresni turizam za
koji zbog povoljnog smještaja grada vlada ogroman interes, ali
trenutačno ne postoje zadovoljavajući hotelski kapaciteti. Drugi
problem je nepostojanje kampa ili hostela – najavljeno uređenje
Foginovog kupališta uz dovršetak ISPA projekta urodili bi bez
ikakve sumnje odlično popunjenim kampom – kada bi isti postojao.
Na kraju, ostaje i problem od kojeg pati cijeli hrvatski turizam
– s jedne strane bezobrazno visoke cijene pića i hrane (što se
ipak ne odnosi na kontinentalne destinacije pa tako ni Karlovac),
a s druge neiskorištenost stvarnih atrakcija, manjih ili većih.
Taj problem ima i Karlovac, pa su i lokacije poput Muzeja
naoružanja na Turnju, kao i sitni simpatični noviteti kojima
inozemne destinacije obiluju, poput “kraljevskog stolca” na
početku Radićeve – turistima na raspolaganju potpuno besplatno.
Procjena je da se kod turanjskog muzeja godišnje zaustavi oko 12
do 15 tisuća turista (ove godine napokon će biti i konkretnih
podataka) pa je jasno kolika bi mogla biti zarada čak i uz
simboličnu cijenu ulaza i prigodnu suvenirnicu uz sam muzej.
Mali pogled na Hrvatsku
Kako je zbog prometnog smještaja situacija u Karlovcu na neki
način “najava” situacije u Hrvatskoj zanimljiv je, ne samo za
Karlovac, već i za Hrvatsku u cjelini, porast broja gostiju iz
SAD-a. U gradu ih je u prvih šest mjeseci bilo 150, dok je
ranijih godina najčešće bila riječ o malim dvoznamenkastim
brojevima. Sličan porast vidi se i kod Kanađana, Korejaca i Rusa,
a s druge strane, interes za Hrvatsku, ako je suditi po
rezultatima na našem području, u najvećem je padu kod Nizozemaca.
Jesu li hrvatski turistički djelatnici u cilju da pridobiju goste
iz udaljenih tržišta zaboravili na tradicionalne goste?
KAportal.hr