Najstarija pivarska fešta u Hrvatskoj - Karlovački dani piva ove će godine navršiti tek 26. rođendan, no u proteklih četvrt stoljeća saživjela je s gradom na četiri rijeke i postala dio njegove osobnosti. Neki Karlovčani Dane piva doslovno obožavaju toliko da za vrijeme trajanja pivarijade uzimaju godišnji i dižu kredite, nekima idu na živce, ali većina, barem jedanput, navrati na pivce.

Karlovačka peta rijeka, kako simpatična kovanica obilježava - rijeku piva, ponovno će poteći 24. kolovoza i trajat će do 2. rujna. Koncepcija ovogodišnje manifestacije prvi je korak ka vraćanju na početne zamisli - povratak drugih pivovara, jak obrtnički sajam uz prezentacije tradicionalnih obrta, popratni sadržaji poput pivarske izložbe, uvođenje reda među štandove, pomaci u glazbenom dijelu programa.

Sadržaj se nastavlja...

Pivarijada kao ideja

Podsjetimo se kako je sve počelo... Ideja o stvaranju Dana piva nastala je početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Rudolf Starić došao je na ideju da se u Karlovcu organizira neka velika državna manifestacija koja bi postala tradicionalna, a tadašnji tajnik karlovačkog Turističkog ureda Dragor Nikolić predložio je da se pokrene nešto po uzoru na čuveni Oktoberfest u Münchenu. Ova se ideja svidjela vodstvu Karlovačke pivovare, posebno jer pivari u prehrambenoj industriji tadašnje Jugoslavije jedini nisu imali svoj sajam.

Karlovačka pivovara tada je bila jedna od pet najjačih pivovara u državi a u Hrvatskoj je držala čak 48 posto udjela. U godini kad je proslavljala 130 godina postojanja, došao je trenutak da se ideja izloži kolegama pivarima, ali i političkim moćnicima. Kako su u više navrata ispričao nekadašnji direktor Pivovare Ljudevit Mejaški, tada je u Jugoslaviji djelovalo 29 pivovara pa su Karlovčani na sastanku Općeg udruženja pivarske industriji izložili ideju da se napravi sajam svih pivovara i da bude upravo u Karlovcu.

Ideja da prva pivarijada bivše države bude u malom Karlovcu nije se svidjela kolegama iz Zagreba, Ljubljane i Beograda no Karlovčani su bili ustrajni i uspjeli su ih uvjeriti da svi veći gradovi već imaju sajmove vina, velesajmove ili neke druge slične manifestacije tako da je odobrenje stiglo, ali pod uvjetom da se pivarijada iz godine u godinu seli u druge gradove. To se, naravno, nikad nije dogodilo i tako je mali Karlovac uspio nadmudriti daleko veće gradove.

 Pivo bez općinskog poreza

Prvi put u povijesti karlovačka peta rijeka potekla je 5. rujna 1984. godine u centru karlovačke povijesne Zvijezde - Trgu bana Josipa Jelačića koji je tada nosio ime maršala Tita. U velikim šatorima nalazili su se točionici svih pivovara sudionika, bon za pivo kupovao se na blagajni i onda se moglo pričekati osvježenje u redu. Krigla od pola litre stajala je manje od jedne njemačke marke što je bila cijena povoljnija nego u bilo kojem kafiću i to iz razloga jer je Odlukom Skupštine Općine Karlovac pivo na Danima piva bilo oslobođeno posebnog općinskog poreza na promet proizvoda i usluga.

Organizatori su se poveli računicom da je prosječna plaća bila dostatna da se popije između 800 i 1.100 krigli dok je danas situacija znatno drugačija - sretni su oni koji bi plaću mogli potrošiti na 400-tinjak piva.

Prvih godina karlovačke pivarijade zlatna je tekućina doslovno tekla u potocima. Svakog dana oko 17 sati iz stare fontane na Trgu poteklo je besplatno pivo kojeg su građani, ako su se dobro organizirali u redu, mogli piti koliko ih je volja. Tih je godina, uz Karlovačko apsolutni hit bilo Nikšićko dok je kod posjetitelja odlično kotiralo i Apatinsko i Laško. BIP pivo beogradske pivovare nije baš imalo prevelike redove na točionicima, ali se trošilo u obilatim količinama, naime, upravo je ono teklo iz zdenca. Apsolutni hit i kasniji novi zaštitni znak Dana piva postao je veliki perec Žitoproizvoda.

 Zlatka i himna

Prvi Dani piva morali su imati i svoj zaštitni znak. To je postala "Zlatka" koja se tek nedavno ponovno vratila na plakate manifestacije. "Zlatka" je lik djevojke na suncu s listovima hmelja, osmislio ju je Tomislav Pavletić - Člibi, tadašnji djelatnik u marketingu Karlovačke pivovare, a nacrtao ga karikaturist Danko Opsenica. Pivarijada je dobila i svoju himnu istog imena kao i zaštitni znak, pjevao ju je Darko Domijan.

Otkako je Dana piva traju i promišljanja u kojem smjeru dalje ova manifestacija treba ići. S rastom Dana piva Trg bana Jelačića i karlovačka Zvijezda postali su pretijesni za sve veći broj gostiju dok su, nakon ratnih 1991., 1992. i 1993. Dani piva, unatoč tome što je rat i dalje trajao, nastavljeni na lokaciji karlovačke gradske tržnice. Tada Karlovački dani piva više nisu imali niti obilježja sajma, odnosno festivala raznih pivovara dok je dominaciju imala domaća, karlovačka pivska industrija. Slično je bilo i kad se nakon par godina na tržnici pivarijada ponovno vratila u srce Zvijezde, da bi 2000. godine bila preseljena na novoizgrađeni ŠRC Korana. Uslijedila su velika lutanja u organizacijskom smislu, a da se napokon pronašao pravi put mnogima se učinilo 2007. godine kada je organizaciju dobila Turistička zajednica koja je najveći zagovornik povratka na nekadašnju koncepciju. Te godine oboreni su rekordi u posjeti, događanja su se proširila na cijeli grad i rijeku Koranu, manifestacija je odlično najavljena i popraćena u svim državnim medijima, uz niz popratnih događaja, no unatoč uspjehu već sljedeće godine počeo je novi ciklus "prebacivanja" organizacije na razne adrese. Ovogodišnji 26. Karlovački dani piva novi su pokušaj povratka korijenima, a čini se kako je upravo to ono što želi bitna većina Karlovčana.

Nakon kratkog osvrta na povijest karlovačke pivske fešte možemo još samo pozvati novim sloganom "Svi pravac u Karlovac, grad susreta i dobrog piva".

KAportal.hr