Jedine dvije educirane socijalne radnice za provedbu psihosocijalnog tretmana u Karlovačkoj županiji Mirjana Cvitak i Sanda Lovrić već godinu dana iščekuju dobivanje licence od Ministarstva pravosuđa. U županiji u kojoj se godišnje u centrima socijalne skrbi zaprimi više od 700 prijava nasilja u obitelji još uvijek nema nikakvog rada s nasilnicima u obitelji. Žrtve su te koje odlaze iz kuće, a i sva podrška i pomoć razumljivo je usmjerena prema njima. No, problem nasilnika ostaje otvoren. – Edukacija koju smo odradile kolegica Lovrić i ja bila je preko Psihološke komore Hrvatske. Psihosocijalni tretman nasilnika u obitelji izuzetno je složen i to za one kojima je izrečena sudska mjera. Tretman traje po 20 ciklusa odnosno šest mjeseci. Tretmani se rade s grupom nasilnika, kroz grupnu dinamiku pokušava se doći do uzroka nasilja. Psihosocijalna terapija provodi se i sa obiteljima, kazala je Mirjana Cvitak, obiteljski terapeut.
Za rad s nasilnicima u obitelji već je izabrana i adekvatan prostor. No, provedba psihosocijalne terapije u Karlovačkoj županiji već godinu dana zapinje zbog poteškoća u dobivanju certifikata. Licencu u ovom trenutku, iako su prošli obuku, u Hrvatskoj nije dobio niti jedan terapeut jer za to u državnoj blagajni nema novca. Ministarstvo pravosuđa najavilo je da bi se ovaj problem trebao rješiti do kraja godine koja je na izmaku. Na izostanak rada s nasilnicma u obitelji upozorenoje i na županijskom Odboru za jednakost spolova, a o ovome problemu oglasio se i Centar za socijalnu skrb Karlovac. Prema godišnjem izvješću karlovačkog centra u 2009. godini bilo je evidentiranih 445 slučajeva nasilja u obitelji na području Karlovca, Ozlja i Vojnića. Iskustva drugih gradova u kojima funkcioniraju savjetovališta za psihosocijalni tretman nasilnika pokazuju da kod određenog broja počinitelja ima uspjeha i oni ne ponavljaju više takva ponašanja.
– Sve vrste kazne kao i mjere obiteljsko pravne zaštite nemaju značajan učinak na počinitelje i oni u većini slučajeva ne shvaćaju razmjere štetnih posljedica svog ponašanja. Vrlo često se događaju recidivi. Ukoliko bi prošli psihosocijalni tretman velike su šanse da se barem pokuša utjecati na njihove stavove i da oni sami sagledaju štetu koju izazivaju njihovi postupci i ponašanja. Sve ono što se u nekoj obitelji događa i prihvaća “pod normalno i uobičajeno” poput svađa, psovki, udaraca, galame i dr. može se kasnije reflektirati u nekoj novoj obitelji koju će formirati njihova djeca i jer će to i njima biti uobičajeni način ponašanja, upozorila je ravnateljica Pogačić. Kako dodaje, ako psihosocijalni tretman može prekinuti taj začarani krug makar i u nekoliko obitelji, svakako ga podržavamo i podupiremo njegovo što skorije uvođenje i u našoj sredini.
KAportal.hr