Nema više zajebancije. Motorizirani Zagrepčani, Karlovčani i ini Hrvati, kao i ostali hrvatski državljani uskoro će prema moru moći samo autocestom. Morat će se uhvatiti za novčanik i plaćati cestarinu jer Plitvičkom magistralom više neće moći. Ta će cesta, barem na području dijela Korduna biti blokirana, a organizaciju blokade organizirat će ovog puta, umjesto bradonja od prije 20 godina, Hrvati Ivica Radočaj i Željko Obradović iz Vukmanićkog Cerovca.
Zaprijetili su oni blokadom jer nisu zadovoljni s odlukom županijskih organa o lokaciji budućeg odlagališta komunalnog otpada na Babinoj gori. Tako su nas naši dečki, od kojih je jedan i dragovoljac Domovinskog rata najavom svoje akcije nakratko vratili u povijest dva desetljeća unazad. Naime, 1991.godine na narodnom zboru na nogometnom igralištu u Krnjaku kojem sam nazočio, srpski lider Jovan Rašković, nakon što je iz ruku prvog čovjeka SDS-a doktora Milana Kresojevića, predsjednika te političke stranke preuzeo Audi A4 kojeg su mu milodarima kupili Krnjačani, javno je prozborio o stvaranju SAO Krajine. Tada je obznanio da će blokirati “Plitvičku magistralu” te da će se njezino korištenje plaćati suhim zlatom. Bogme su se prijetnje dr. Raškovića djelomično ostvarile, a sve konačno pale u duboki jarak u kolovozu 1995. nakon što je Kordun na krilima oslobodilačke hrvatske vojske “poharala” Oluja. Sada, dakako iz drugih, puno bezazlenijih, ekoloških motiva ponovno slušamo prijetnje o blokadi Plitivičke ceste. Stanovnici Tušilovića, Popović Brda, Vukmanićkog Cerovca, i drugih naselja u okolici Babine gore potpisali su peticiju na kojoj je, kažu, 2.500 potpisa, te su najavili građanski neposluh ukoliko saživi ideja o izgradnji odlagališta komunalnog otpada na ovoj lokaciji. Svi oni tvrde da bi odlagalište imalo znatan utjecaj na njihovo zdravlje, zagadilo podzemne vode, te uništilo ovaj dio Korduna. Iz izjava dvojca iz Cerovca ne može se razaznati je li je svoj potpis na peticiju stavilo srpsko stanovništvo krnjačkog kraja, ili su “ekološku pobunu” počeli dizati doseljenici iz BiH koji su nakon “Oluje” doselili na ove prostore.
Možda do ovakvih ekscesa ne bi došlo da su stručnjaci za ekologiju i oni što su napravili projekt budućeg odlagališta češće dolazili na teren i ljudima objasnili da će na području Babine gore biti izgrađen najmoderniji mogući Centar za gospodarenje otpadom, s uređajima za selekcioniranje komunalnog otpada, da će se od tuda odvoziti sekundarne sirovine za industriju Hrvatske, da će se proizvoditi bioplin i umjetno gnojivo za potrebe poljoprivrede. I još jedan važan detalj. Na odlagalištu komunalnog otpada na Babinoj Gori posao će, po najavama, dobiti tridesetak ljudi iz ovog nerazvijenog područja. S obzirom na situaciju, što se tiče egzistencije spasit će se trideset obitelji.