Josip Boljkovac, Josip Manolić i Rade Bulat osumnjičeni su za ratne zločine protiv civila i ratnih zarobljenika počinjene tijekom i nakon Drugoga svjetskog rata, objavio je u današnjem izdanju Večernji list. Istražitelji navodno svu trojicu terete ne samo po zapovjednoj odgovornost, već i da su osobno sudjelovali u likvidacijama što zarobljenika i civila, ali i da su sudjelovali u mučenjima i zlostavljanjima. Glasnogovornik MUP-a Krunoslav Borovec nije želio govoriti o konkretnim imenima, kaže je istraga koja je započeta još 2007. godine u tijeku. Manolića i Boljkovca do sada se dovodilo u vezu sa zločinima u vrijeme Drugog svjetskog rata i u vrijeme poraća, no oni su bilu kakvu povezanost odlučno demantirali. – Nikakvim likvidacijama ja nisam zapovijedao. OZNA 2, kojoj sam bio načelnik, imala je zadaću da čisti teren, ali ne s ciljem likvidacija, što se sada nameće, nego s ciljem da se hvataju zločinci i predaju redovitom sudu izjavio je prije nekoliko dana za Dnevnik HRT-a Josip Manolić. Narodnog heroja Radu Bulata, često viđenog na antifašističkim okupljanjima na području Karlovačke županije sumnjiči se za ubojstva zarobljenika kod Jazovke i u Čazmi. Posljednji javni istup Bulat je imao u Lasinjskom Prkosu kada se tamo prosvjedovalo protiv devastiranja spomen kosturnice.
– Budite budni i sačekajte ih. Uhvatite ih na djelu. A kad ih uhvatite, dobro ih istucite i polomite im noge, da im više nikad ovakve stvari ne dođu na pamet – poručio je tada. Josipa Boljkovca pak terete za mučenja zarobljenika u logoru Dubovac. Mediji su ranije pisali o iskazima stotinjak svjedoka ispitanih na Županijskom sudu vezano za zločine počinjene na Dobovcu i u Kozjači. Skupina svjedoka koja je govorila o likvidaciji Valentina Banovca i Slavka Volovića tvrdila je da su se oni predali Boljkovcu, a da ih je on na prijevaru dao pobiti, doznao je Večernji list. Naprotiv, Banovcu je i “osobno prosuo mozak rafalom iz automata”. Sudu je, čini se, ovaj događaj iz listopada 1947. ključan. – Ubojstvo Valentina Banovca simbolična je priča. Banovac je prije rata bio mačekovac, intelektualac. Od 1941. do 1943. ilegalno je potpomagao partizanski pokret te ljudima govorio da će “komunizam zavladati cijelim svijetom”. Iz tog vremena poznaje i Boljkovca i bili su jako dobri prijatelji. Tijekom 1943. posvadio se s partizanima, koji su ga lažno optužili da surađuje s ustašama. Valentina su uhitili partizani i osudili ga na smrt, no pobjegao je iz zatvora, preplivao Kupu i – javio se u ustaše. Nakon rata ponovno ga uhićuju partizani, no ponovno bježi iz zatvora. Skrivao se u Tončić selu, kod svoje majke, u posebno sagrađenu skloništu ispod stuba gdje ga nitko nije pronašao, sve do 1947. Tada, s još sedam partizana u kuću je banuo Boljkovac i “obradio” majku i očuha. Tvrdio je da je proglašena amnestija, da je Valentin radio prije za partizane i potpomagao partizanski pokret, da im treba i da mu se ništa neće dogoditi, objavljuje isti dnevnik. Nakon dugog nagovaranja, očuh je popustio i pokazao sklonište. U skloništu su bili Valentin i Slavko Volović. Predali su se. Kako je u skloništu bilo mnogo hrane, svi su zajedno sjeli i objedovali. Boljkovac je opet ponavljao da je Valentin jako sposoban čovjek i da mu se ništa neće dogoditi. Nakon završetka jela oznaši su žicom povezali Valentina i Slavka, pa je Valentin na vratima poljubio majku i rekao joj: “Ovo je moj kraj”. Majka Eva, sin Pavle i očuh Mija Draganjac stajali su na vratima dvora te se na udaljenosti 10-ak metara začula pojedinačna pucnjava, potom i rafal. Majka je poslije pričala da je sin Pavle povikao Boljkovcu; “Joža, ne pucaj, vidiš da je mrtav”. Međutim, Joža je pustio još jedan rafal po glavi Valentina koji je još davao znakove života. – Potom su se Valentinu lubanja i mozak prosuli po cesti – kazao je jedan svjedok. Podsjećamo da je policija do sada zbog ratnog zločina prijavila jednog partizana, zloglasnog Petra Zinaića Pepu sa slunjskog područja, međutim, nekoliko godina kasnije Zinaić je umro u Beogradu, pa nikada neće odgovarati za zločine koje je počinio prema pričanju brojnih Slunjana. Policija ga smatra odgovornim za smrt više od 140 ljudi.
KAportal.hr