Za Veliku kavanu vezan je dobar dio karlovačkog građanskog života. Recimo da je zgradu dao sagraditi trgovac Josip Purebl 1874. godine i odmah je iznajmio za kavanu nekom Marijanu iz Beča. Od tada se vlasnici Velike kavane mijenjaju: Lavoslav Roksandić, Ana Roksandić, Vladimir Purebl, Halužan…. Mijenjali su se vlasnici, prostorije se preuređivale, mijenjali ljudi i namještaj – samo je ime ostalo. Velika kavana. Zanimljivo je da je zidove kavane početkom prošlog stoljeća oslikao Inkiostri Medenjak “narodnim motivima”. Vrijedi reći koju riječ više o tom zanimljivom čovjeku. Dragutin Inkiostri Medenjak rođen je u Splitu 1866. U Karlovac je došao 1900. godine i najprije oslikao dvorane “Zorin doma”. Slikao je potom u više javnih prostora: kavani “Secession” u Radićevoj, Velikoj kavani, pravoslavnoj crkvi… Karlovac je napustio 1902. godine. Umro je u Beogradu 1942. U kavani su dopodne gospoda čitala novine uz jutarnji kapuciner. Žene bez muške pratnje nisu zalazile u kavanu, jer je to bilo nepristojno. Na slici ove stare razglednice nakladnika R. Pišmahta koja je putovala 1938. godine, uobičajen detalj: automobil i sladoled. Danas je tu popularno okupljalište mladih i starih karlovčana “Papas bar”.
Pripremili Nikola Perić i Danko Fajt
