Karlovac je, gledajući očima optimista, ponovno na putu da postane gospodarska okosnica središnje Hrvatske. Što se tiče Karlovačke županije to već jest, što indirektno znači da bi se uz njega usporedo mogle razvijati i druge sredine kao što je to sad slučaj s Ozljem i Ogulinom.
Ovakve zaključke valja donositi nakon spoznaja da se u centru Karlovačke županije, krizi unatoč, događaju pozitivni gospodarski pomaci. O tome svjedoče priznanja koja su na razini Hrvatske konačno počela stizati u grad na četiri rijeke.
Na prvom je mjestu dakako “Alstom Hrvatska” koji je praktički od “tvrtke za otpis” postao gospodarska zvijezda u Hrvatskoj. “Zlatna kuna” za najbolju veliku tvrtku Hrvatske nije došla slučajno. Gospodarski značaj “Alstoma” za Karlovačku županiju potvrđen je na svečanoj sjednici Županijske skupštine na kojoj je ova tvrtka bila ponovno u prvom planu, kao i HS Produkt, karlovačka tvornica pištolja koja zapošljava gotovo 1.200 radnika i hrani pet tisuća karlovačkih obitelji.
Županijsko priznanje “Tvornici turbina”, potvrda je novog uzleta metalne industrije karlovačkog kraja, iza čega slijedi oporavak i drugih tvrtki iz ovog područja, prvenstveno “Korduna”. Primljena priznanja poticaj su domaćim metalcima, ali i nada da će druge tvrtke krenuti njihovim stopama. Tu prvenstveno mislimo na ozaljski “Ilsad” čiji se proizvodi već ugrađuju u vojarne NATO saveza u čitavoj Europi. Ilsadova budućnost je neosporiva, a vlasnici tvornice – braća Hrastov, već imaju projekte za proširenje proizvodnje i van granica Ozaljskog kraja. Svjetla budućnost je i pred ozaljsko -dugoreškom tvornicom “Aquaestil” koja se bavi proizvodnjom kupaonske opreme. Kvalitetom i dizajnom sigurno mogu konkurirati na zahtjevnom njemačkom, talijanskom i slovenskom tržištu. Za njihove proizvode interes su pokazale i sjeverne europske zemlje, a sve više kupaonskih kompleta ugrađuje se i turističke apartmane širom Jadrana i Europe.
Svjetla točka ovdašnjeg gospodarstva svakako je i dio građevinske operative na kojem primat drži AB Gradnja. Oni, zbog kvalitete i striktnog pridržavanja rokova, imaju toliko posla da ne mogu sami zadovoljiti građevinsko tržište, pa sve češće koriste kooperante koji im pomažu u izgradnji objekata. Znatan dio posla u visokogradnji preuzima dugoreški “Kolos”, te udruženi obrtnici Obrtničke komore Karlovac, koji se sve češće, preko svog udruženja, javljaju na natječaje i dobivaju poslove. U niskogradnji prednjači dugoreška “Arkada”, kojoj, pored Karlovca, dio poslova povjeravaju i druge jedinice lokalne samouprave. Uz građevinare otvaraju se poslovi za brojne obrtničke usluge, pa je došlo vrijeme da i oni, nakon višegodišnje stagnacije i zatvaranja obrta, krenu naprijed punim jedrima.
Unatoč tome što situacija s brojem nezaposlenih nije sjajna, što se svi prisjećamo i puno slavnijih dana karlovačke industrije, ovi primjeru ulijevaju nadu da je dio gospodarstvenika ipak na putu iz višegodišnje krize i da se nalaze na putu oporavka i daljnjeg razvoja. Njihovi uspjesi moraju veseliti sve nas, jer svako novo radno mjesto donosi nadu u sigurnije “ekonomsko” sutra i nivo standarda kakav svi priželjkujemo.