Nakon što su Udruga za zaštitu okoliša i nekoliko građanskih inicijativa izašli iz Povjerenstva za praćenje izgradnje Centra za gospodarenje otpadom jer, kako kažu, ne žele davati legitimitet proizvoljnim odlukama vlasti, u bitku za očuvanje Babine gore krenuli su pojedinci – Žarko Kotur i Željko Obradović Garo.
Dvojac koji je već godinama aktivan u dokazivanju da Babina gora nije dobra lokacija za Centar, prikupio je dokumentaciju, potkrijepio je najnovijim istraživanjima vodotokova ispod lokacije budućeg deponija te je odaslao na sve moguće adrese, od šefa Delegacije EU u Hrvatskoj Paula Vandorena, veleposlanice Nizozemske, više ministarstava, institucija pa čak i Hrvatske biskupske konferencije. S dokumentacijom su upoznali i župana Ivana Vučića i Povjerenstvo te se nadaju da će njihova nastojanja uroditi plodom.
– Babina gora definitivno ne može biti lokacija budućeg Centra za gospodarenje otpadom i to pokazuju najnovije analize. Naime, izvršena su nova istraživanja koja su platile privatne osobe, zainteresirane da se ovaj kraj sačuva i došli smo do podataka da se ispod lokacije nalaze čak tri vodena toka na dubini od 30, 60 i 90 metara, tvrdi Žarko Kotur. Kako dodaje, zajedno s Obradovićem je stoga odlučio ići do najviših institucija RH i EU jer se, dodaje, jednostavno ne smije krenuti u nepovratno uništavanje ovog neprocjenjivog vodenog blaga.
Kotur i Obradović svoj optimizam temelje na regulativi EU koja decidira da se moraju označiti i konačno zaštititi vodne cjeline koje služe za potrošnju ljudi koje osiguravaju više od 10 kubičnih metara na dan i opskrbljuju više od pedeset ljudi, te sve vode namijenjene uporabi u budućnosti. Po njihovim tvrdnjama, samo izvor koji se u tzv. studiji napominje kao “bezimen izvor” godišnje daje do 100 milijuna litara vode dok na ovoj lokaciji ima još tri takva izvora. Nadalje, tvrde da su zaključci u studiji lažirani jer navedeni istražni radovi nisu uopće provedeni iako se tako tvrdi. Svoje sumnje da Babina gora po zamisli politike neće biti samo županijski ili regionalni centar, već nešto mnogo šire temelje na samoj predviđenoj veličini deponija. Naime, količina otpada koju Karlovačka županija proizvede za 25 godina iznosi oko milijun kubičnih metara. Veličina prostora koji bi trebao zauzeti budući Centar je 10 puta veći, odnosno 10 milijuna kubičnih metara dok bi sama dolina, po procjenama Kotura i Obradovića predviđena za izgradnju Centra mogla i trebala primiti čak 22 milijuna m3 otpada (na slici).
KAportal.hr