Jednom davno jedna od najboljih i najprometnijih cesta u Europi, a danas ”vremešna gospođa”, Lujzijanska cesta danas je proslavila svoj 200. rođendan uz bogat prigodni program i prisutnost mogobrojnih Karlovčana, ali i gostiju iz svih gradova i mjesta koje spaja Lujzijana, a koji su se u velikom broju okupili ispred Gradskog kazališta Zorn dom. Glavni organizator ovog jedinstvenog događaja bili su Udruga za poticanje razvoja kulturnog turizma Lujzijana iz Delnica i društvo Goranin iz Zagreba.
Gradnja ceste koja je nazvana po Mariji Lujzi, Napoleonovoj ženi, trajala je između 1803., kada su radovi počeli na riječkoj rivi, i 1811. godine kada je cesta stigla do Karlovca, preko Grobničkog polja, Kamenjaka, Gornjeg Jelenja, Lokava, Delnica, Skrada, Stubice, Severina na Kupi, Netretića i Stativa.
Već u popodnevnim satima započeo je Lujzijanski sajam s doista bogatom ponudom tradicionalnih proizvoda Kvarnerskog primorja, Gorskog kotara i Karlovačkog pokuplja. Tako su Karlovčani mogli razgledati, degustirati i kupiti proizvode od lavande, meda, prirodna eterična ulja jele i češera jele, različite sireve, likere od borovnice i rogača, rukotvornine od vune, slike, knjige i brojne druge proizvode koji nadopunjuju bogatu turističku ponudu tih krajeva.
Slavlje su svojim izvedbama uveličala brojna kulturno umjetnička društva Karlovca i okolice, ali i goranskih gradova i općina. Uz KUD-a Matija Gubec i KUD-a Sv. Anton iz Zadobarja, svoj plesno-pjevački nastup imali su i KUD-ovi Delnice i Zeleni vir iz Skrada, Kulturno glazbena udruga Delnice, Ivica Knežević iz Društva Goranin (Zagreb) te brojni drugi.
Nešto poslije 20 sati dočekana je Lujzijanska povijesna karavana iz Rijeke sa brojnim učesnicima, od kojih su neki svojevremeno ”zadužili” povijest svojim likom i djelom i na neki svoj način bili povezani s jednom od najznačajnijih cesta u monarhiji. Osim svetojanskih mažoretkinja, folklornog ansambla Matija Gubec i KUD-ova iz Zadobarja i Kraljevice, Karlovčanima su se u povorci, u prigodnim kostimima iz toga razdoblja predstavili i učesnici Lujzijanske bajke (lujzijanske vile i patuljak), Karlovačka građanska garda te Bakarska gospoda i kapitani iz Bakra.
Vjerno su utjelovljene i brojne značajne persone lujzijanskog vremena: hrvatski ban Petar Zrinski i njegova supruga Katarina Zrinska, markiz Fran Krsto Frankopan, primadona Wagnerovog kazališta Draga Hauptfeld, slikarica Slava Raškaj, franjevački gvardijan Krizostom Fogh, graditelj Karolinske ceste Antun Matija Weiss, a u kočiji su stigli i idejni začetnik gradnje Lujzijane zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovec te podmaršal i inženjer carske vojske Filip Vukasović, koji nije dočekao završetak izgradnje ceste jer je poginuo u jednoj od Napoleonovih bitaka. Manfestaciju je zatvorio vatromet, prije kojeg je prigodno održan lujzijanski bal.
KAportal.hr