Autor stadiona Hrvatskog nogometnog kluba “Hajduk”, kojeg
nazivamo kolokvijalno poljudskom ljepoticom, arhitekt Boris
Magaš, malo je poznato, rođeni je Karlovčanin, a Udruga za
zaštitu i razvoj kulturne i prirodne baštine Karlovca njeguje
sjećanje na njega i njegov arhitektonski opus. Prvotno je u
studenom 2014. godine organizirala znanstveni simpozij njemu u
čast, koji je održan u Velikoj vijećnici Grada Karlovca, a sada
je izdala i zbornik radova s tog simpozija koji će biti
predstavljen u ponedjeljak 30. svibnja 2016. godine u 18.30 sati,
također u Velikoj vijećnici Grada. Zbornik će predstaviti ugledni
arhitekti Nenad Fabijanić, Zlatko Karač, Boris Morsan
i akademik Andrija Mutnjaković.
Zbornik smo tek sada tiskali zbog financija, a kanili smo lani –
kaže članica Udruge za zaštitu i razvoj kulturne i prirodne
baštine Karlovca Marina Majoli, koja na pomoći da se knjiga izda
zahvaljuje Gradu Karlovcu, Karlovačkoj županiji, Lana karlovačkoj
tiskari, Ljevaonici Duga Resa i HNK “Hajduk”.
Predsjednik Udruge i glavni urednik zbornika Zvonimir Gerber
podsjeća da je pokrovitelj simpozija u Karlovcu bila Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti, koje je Magaš bio član.
– To je bilo više od lokalnog događaja koji je okupio kremu
hrvatske arhitekture. To je bila naša prilika da vrednujemo
Magaševu i Morsanovu ideju o karlovačkoj prostornoj koncepciji,
rekao je Gerber.
Morsan objašnjava što je to takozvana Magaševa linija.
Predložio je da se osmisli prostorna koncepcija Karlovca – gdje
će se što nalaziti i razvijati. Nadalje, povukao je liniju,
razgraničenje dijela grada s izgradnjom i onoga bez izgradnje –
kaže Morsan. To je linija od Kozjače do gažanskog nasipa,
koja prolazi Ulicom kralja Tomislava, od koje se dijeli grad na
dio u kojem se gradi i dio koji se pokušava sačuvati ovakav kakav
jest – prostor uz Kupu bi predstavljao prvi dio, a uz Koranu
drugi.
Tako se čuva veza Zvijezde s kulturnim krajolikom, zelenim
pojasom uz Koranu. Gradsku jezgru i Karlovac ćemo očuvati, ako
shvatimo da ne možemo Zvijezdu okruživati izgradnjom – pojašnjava
Gerber.
Magaš je rođen u Karlovcu 22. kolovoza 1930. godine, a preminuo
je u Rijeci 24. listopada 2013. Diplomirao je i doktorirao
arhitekturu 1955. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu. Od 1991. godine je redoviti član HAZU, a iste godine
dobiva i Nagradu za životno djelo “Vladimir Nazor”. Osim stadiona
Poljud znamenita su mu djela i Muzej revolucije u Sarajevu,
hotelski kompleksi Solaris kod Šibenika i
Haludovo na Krku, dječji vrtić u Mihaljevcu na Zagrebu,
zgrada Pravnog fakulteta u Rijeci, franjevački samostan na
Krnjevu u Rijeci, te crkva i samostan blaženog Augustina Kažotića
u Zagrebu.
KAportal.hr