Imate “Male Plitvice” – Rastoke, kakve drugi mogu samo željeti, a u njima probleme s kanalizacijom i oko naplate ulaznica.
– Imamo i znatan porast noćenja zadnjih godina ,lani s 18 na 22 tisuće noćenja, s naznakama da ćemo dalje rasti. Naša sreća je što su na području Plitvičkih jezera propisi krajnje restriktivni prema gradnji, što upućuje na to da će se smještajni kapaciteti graditi u okruženju, pa tu dobro ide Rakovici, Korenici, a mi smo u tom prstenu sljedeći. Što se ulaznica tiče, postoje trendovi u okruženju koje naprosto moramo slijediti, pa naplatom ulaznica nastojati da se prekomjernim posjećivanjem većih grupa turista ne devastira taj zaštićeni prostor. U Slunju se ta kontrola odnosi samo na veće grupe turista koje dolaze autobusima i, u biti, nismo uveli naplaćivanje ulaza, već obavezu da te grupe budu vođene i da se naplaćuje turističko vođenje. Ove godine ide novi natječaj za taj posao i nadam se da će se javiti neke od turističkih agencija s područja Slunja, pa i samih Rastoka.
Neriješena kanalizacija u Rastokama?
– Imamo veliki problem koji se ne može riješiti u nekoliko mjeseci. Međutim, naša razvojna strategija prvenstveno je vezana na razvoj turisitčke djelatnosti i izgradnja pročistača otpadnih voda svakako jedan od prioriteta. Pokušat ćemo ga rješavati iz sredstava EU fondova, uz pomoć Hrvatskih voda s kojima smo u pregovorima. Pri tom trebamo objediniti kanalizaciju, pročistač otpadnih voda i preostali dio vodovodne mreže u jedan projekt, sve pripremiti i onda se može krenuti s realizacijom, odnosno, kandidirati Hrvatskim vodama. Dalje je na njima.
Kakvo je stanje u gradskoj blagajni, a kakvo na terenu?
– Pozitivna stvar je da Grad nije zadužen, nema kreditnih obveza. S druge strane, problem je što su gotovo sva proračunska sredstva bila rezervirana za tekuće potrebe, gotovo da ih i nije bilo za izradu projektne dokumentacije i financiranje projekata. Zato i neki od nepopularnih poteza koje, naprosto, moramo napraviti da bi došli do dijela sredstava koja možemo investirati u razvoj. U proteklom se razdoblju premalo investiralo u komunalnu infrastrukturu, pa imamo problem što veći dio grada nije pokriven kanalizacijskom mrežom, nemamo pročistač otpadnih voda, dio područja je bez vodovodnom mrežom, a to su minimalni uvjeti za život. Problem je i zatečenog lošeg stanja, prvenstveno u Komunalcu, koje je i organizacijski i financijski, blago rečeno, bilo zapušteno. Nije bilo napravljeno razdvajanje djelatnosti vodovoda i odvodnje od ostalih, što je preduvjet da bismo uopće mogli kandidirati za sufinanciranje od Hrvatskih voda.
Koliko je zaposlenih u gradskim tvrtkama?
– Lipa, Stambeni fond, Radio Slunj, Komunalac – ukupno 38 zaposlenih.
U Gradskoj upravi smanjujete broj zaposlenih. Nemate više dogradonačelnika profesionalca, nemate službenog vozača…
– Bilo je 19, sada 18, a bit će i manje. Grad je imao službenog vozača, kojeg je prosječno, koristio dva dana u tjednu i, eventualno, za duže relacije. Naprosto, za njega nije bilo posla. Korektno mu je ponuđeno mjesto vozača u Komunalcu, primjereno njegovoj kvalifikaciji. Još ima mogućnost izbora – prihvatiti taj posao ili uzeti otpremninu i otići.
To da se sada vozite sami, u javnosti, koja priznaje veću otvorenost slunjske vlasti, je dobro prihvaćeno, ali neki drugi potezi – promjene broja teta i grupa u Dječjem vrtiću, gašenje javne rasvjete u nekim dijelovima, ograničenje broja mačak i pasa, baš i nisu.
– Nemamo što skrivati, naš jedini interes su Slunj i njegovi građani. Javnost je naš jedini saveznik i dalje ćemo biti maksimalno otvoreni, čak i više jer bilo je teško kad smo došli, dok nismo pohvatili konce. A što se poteza tiče, nitko nije čarobnjak. Od kud da izvučemo novac za sve? Moramo, gdje god možemo, uštedjeti da bismo mogli ulagati u budućnost, u razvoj. Sve te mjere štednje su na područjima gdje najmanje bole i ne zadiru u socijalna prava u ovoj teškoj situaciji. Mislim da se bez svjetla od ponoći do 5 ujutro može, a ja mogu bez vozača. I nije to kraj te priče! Namjera nam je pripojiti Stambeni fond komunalnom poduzeću Lipa jer ne vidim smisao u poduzeću koje ima direktora i jednog zaposlenika?! Zakonski to možemo, a i uobičajeno je da manje jedinice lokalne samouprave imaju jedinstveno stambeno-komunalno poduzeće.
Hoće li biti otpuštanja u gradskim poduzećima?
– Nema plana otpuštanja.
Prije izbora, bilo je nagađanja o zastrašivanjima zaposlenika u Gradskoj upravi pričama o otpuštanju dođe li novi gradonačelnik. Kako su Vas dočekali?
– Mjerkali smo se na početku… Ne znam što im je govoreno, ali mislim da nije problem u tim ljudima, već u tome što se od njih tražilo u poslu. Promjena je da radimo planski, strateškim pristupom, da moraju dugoročno znati što se radi, i što se od njih očekuje. Ono što tražim je preuzimanje odgovornosti i za sad dobro funkcioniramo. Vidi se da im je stalo do posla, što me raduje.
Kako je raditi s tako šarolikim Vijećem, u kojem vaše Proljeće nema većinu?
– Teško, bilo bi lakše da imamo dovoljan broj vijećnika s naše nezavisne liste, ali to ne bi nužno značilo i bolje jer određeni korektiv uvijek je dobrodošao. Postoji dosta potrebe za usuglašavanjem, ali to gotovo uopće nije popuštanje; želim što je veće moguće suglasje oko tema vitalnih za grad. Nije mi do političkih prepucavanja, što se moglo u proteklom razdoblju primjetiti, ali oko bitnih poteza koji se moraju napraviti ne može biti kompromisa. Prvenstveno tu mislim na mjere racionalizacije koje uvijek nekoga dirnu, pa često i neke stranačke kadrove, ali tu ne može biti odstupanja.
Je li bilo spočitavanja oko diranja stranačkih kadrova?
– Da, bilo je. Ako baš hoćete, i oko vozača.
Očekujete li ih još?
– Vidjet ćemo što će se događati oko Stambenog fonda.
Bilo bi lakše da ste u stranci, a ne nezavisni.
– Vjerojatno je ovako nešto teže, mada to nisam primjetio prilikom odlazaka u državne institucije. Sigurno je da nam budućnost nosi okruženje u kojem će taj negativni efekt biti do kraja minimaliziran. Izostanak nacionalnih sredstava za financiranje projekata i to da se cijeli sustav gradi preko EU projekata, značit će da će prolaziti oni koji budu imali dobre ideje, dobro pripremljene projekte i dobru ekipu koja će ih moći voditi. To je bliska budućnost.
Bili ste na predstavljanju Gabrićeva Nacionalnog foruma u Karlovcu. Znakovito pojavljivanje ili?
– Nas iz Proljeća su pozvali na skup jer smo, pretpostavljam, interesantni zato što nismo stranački angažirani i otišli smo se informirati o opciji koja se pojavljuje na hrvatskoj političkoj sceni. No, obzirom da želimo zadržati status nezavisne opcije, nismo zainterisirani stranački se angažiratri.
Je li bilo ponuda iz nekih drugih stranaka?
– Za sad ne. Možda me predobro poznaju iz ranijeg djelovanja.
Dugo ste bili u HSLS-u. O bivšima sve najbolje ili?
– Ne. Žao mi je zbog ovoga što se dogodilo sa strankom jer na hrvatskom političkom prostoru sigurno ima prostora za jednu liberalnu opciju. Naravno da se u okruženju krize i socijalne nesigurnosti, šanse za takve opcije se umanjuju, no vjerujem da bi HSLS, nije bilo lutanja lijevo-desno, danas bio u daleko booljoj poziciji. Često se odstupalo od liberalnih načela da bi se postalo dio vladajuće koalcije i stranka se postepeno osipala. Stranka u kojoj su bili ljudi od intelekturalnih veličina nadalje, dovedena je do toga da umire. To me, pa i kao intelektualca, žalosti.
Svojevremeno ste, kao gradski vijećnik, iz protesta prestajali cijelu sjednicu Vijeća. Što da to sada Vama, kao gradonačelniku,napravi netko od vijećnika?
– Teško mi je odgovoriti (smijeh). Nije bitno tko stoji, nego razlog zbog kojeg stoji. I danas vjerujem da je razlog zbog kojeg sam ja prestajao tu sjednicu bio valjan – potpisivanje Memoranduma o ulasku američkih snaga u RH, odnosno, poligon Slunj i moje nastojanje da Vijeće o tome tada zauzme negativan stav. Danas je to vojno vježbalište realnost, a na gradonačelniku je da s nadležnima iz MORH-a radi na razvoju partnerskih odnosa, u dijelu otvaranja mogućnosti civilnog korištenja tog područja i što je moguće većeg civilnog nadzora. Mislim da nam za sada dobro ide
Što je teže biti: pomoćnik ministra ili gradonačelnika?
– Ovisi o tome kako shvaćaš posao. Nije bilo lako ni tada ni sada. Tada, u koaliciji sa SDP-om, dobili smo izbore s parolom “Promjene”. Kao puno mađi, vjerovao sam da ćemo promijeniti način vođenja države, upravljanja poduzećima, početi s ozbiljnim pripremama ulaska u EU… No, nakon 2,5 godine shvatio sam da je tada za to bilo prerano i otišao.
Što želite u Slunju napraviti do kraja mandata, ostalo je nešto više od tri godine?
– Optimističan sam. Programom smo najavili da ćemo uvesti reda u kući, to je nužno i to radimo, od gradskih službi i poduzeća do drugih područja. To je preduvjet da bi se moglo nešto ozbiljno raditi. Zavšrit ćemo to do svibnja, lipnja. Istovremeno radimo projektnu dokumentaciju za različite projekte, od turističke infrastrukture, komunalne infrastrukture, nadalje. Vjerujem da će se promjene vidjeti već u ovoj godini, a ozbiljniji pomaci od 2015. Nadalje, kad će dio pripremanih projekata doći u realizaciju. Iako je i taj taj rok optimističan.
Lokalni čelnici obično objašnjavaju da se u jednom četverogodišnjem mandatu ne može puno napraviti. Priželjkujete li još jedan gradonačelnički?
– Ne gledam kroz br mandata, ali četiri godine su malo jer je potrebno projekte pripremiti. Ne možeš danas doći i sutra graditi. Inače smo zemlja u kojoj su procedure prekomplicirane i dugotrajne i mislim da to, uz sav kriminal koji se događao, jedan od razloga zbog kojeg je Hrvatska u ovakvoj gospodarskoj poziciji. Prerano je govoriti o još jednom mandatu, ali sigurno znam da više od dva na ovoj poziciji ne bih izdržao. Previše to troši čovjeka ako savjesno radi svoj posao.
Kamo biste poslije gradonačelničkog posla? Ponovo šumarstvo, poljoprivreda kojom se i dalje bavite?
– Po struci sam šumar (dipl.ing.šumarstva, op.a.) i imam ugovor da se mogu vratiti na stari posao. To mi olakšava djelovanje: mogu slobodnije nastupati jer na poziciji gradonačelnika nisam da bih osigurao egzistenciju sebi i familiji. Ako izazovem kakav potres, pa budem morao otići, imam kuda. Bavim se i poljoprivredom i želio bih ići u smjeru ruralnog turizma. To je, dugoročno gledano, perspektiva za ova područja.
KAportal.hr