Grad na četiri rijeke termin je s kojim se ponosimo, ali koji sa sobom nosi i opasnost od poplava. U prošlosti je vodena bujica često harala Karlovcem, iako se može reći da uzevši u obzir veličinu grada i broj rijeka situacija i nije ukupno gledano tako dramatična. Ipak, to se tiče uglavnom centra grada, ali je slaba utjeha za stanovnike prigradskih naselja koji često imaju problema i pri manjem rastu vodostaja.
Prvu poplavu Karlovac je doživio odmah 1579. godine, još za vrijeme gradnje tvrđave. Oštećeni su bedemi i rad je produljen, a tijekom narednih 50-ak godina česte poplave usporavale su gradnju i uništavale netom sagrađene kuće i objekte, no prva zaista velika karlovačka poplava dogodila se 1631. godine kada su vojne postrojbe i civilni stanovnici nekoliko tjedana živjeli na višim katovima vojarni i kuća, kojima se moglo prići samo s rijetkim čamcima koji su bili zaduženi za opskrbu.
Velike poplave pogodile su grad i 1730., 1775., 1852. i 1895. godine, ali najveća, ona koja je nazvana “stoljetnom poplavom”, dogodila se krajem svibnja i početkom lipnja 1939. godine. Kupa je tada dosegnula nevjerojatnih 872 centimetra i poplavila doslovno cijeli grad. To je najveći vodostaj Kupe zabilježen u povijesti, a Karlovčani su se punih tjedan dana ulicama mogli kretati gotovo isključivo uz pomoć čamaca. Mnogobrojni su stanovnici bili prisiljeni otići iz svojih stanova, “bježalo” se na Švarču, u susjedne gradove i sela rodbini, a i u samom gradu organizirano je nekoliko prihvatilišta. Zatvorene su sve škole, s radom su prestale i brojne tvrtke, obrtnici i trgovine, a materijalna šteta bila je golema. U novije vrijeme, odnosno nakon širenja grada van Zvijezde, niti jedna poplava nije nanijela takvu štetu gradu, niti se dogodilo da praktično cijeli grad bude poplavljen, izuzevši naselja na uzvisini.
Ipak, tek nakon nove velike poplave nakon koje je veći dio grada bio pod vodom, 1966. godine, krenulo se u izgradnju sustava obrane od poplava. Izgrađeno je 17 kilometara nasipa uz Kupu i Koranu, a 1984. godine prokopan je i 22 kilometra dug kanal Kupa-Kupa, koji je, barem centru grada, dao sigurnost od budućih neprilika s rijekama. Međutim, nedugo nakon toga obilne su kiše uzrokovale poplave u novim dijelovima grada, posebno u Novom centru, no tada su uzrok bile upravo te obilne padaline koje su onemogućavale protok vode kroz kanalizacijski sustav – Novi centar pod vodom je bio 1986. i 1987. godine.
U novije vrijeme veće poplave dogodile su se 2005. i 2010. godine – gradsko područje uglavnom je, izuzevši dio Drežnika, izbjeglo probleme, no u brojnim prigradskim naseljima i selima oko grada štete su bile ogromne. Ipak, niti ove dvije poplave nisu bile ni blizu aktualnoj, u kojoj je Korana dosegnula rekordnih 821cm, a Kupa se po prvi puta nakon 50 godina približila kritičnoj granici od 830cm.
KAportal.hr