Poznato
je da sport nije samo stvar slobodnog vremena i ne služi samo
poboljšanju osobnoga zdravlja, ima i veliki ekonomski značaj. Na
to je podsjetila Europska komisija u najavi konferencije
predstavnika svih djelatnosti povezanih sa sportom, koja je
održana pod pokroviteljstvom europske povjerenice za sport
Androulle Vassiliou i povjerenika za industriju i poduzetništvo
Antonija Tajanija. EK ističe važnost sporta za
gospodarstvo Europske unije. Sport u EU stvara bruto
dodanu vrijednost od čak 294 milijarde eura na godinu, u
proizvodnji i uslugama. Zapošljava 4,5 milijuna ljudi i potiče
razvoj inovacija. Koristi od sporta ima i turizam budući da se 12
do 15 milijuna međunarodnih putovanja u svijetu svake godine
obavi samo radi praćenja sportskih natjecanja. U užem
smislu sport stvara na godinu 49 milijardi eura BDV-a, a
stadioni, sportske dvorane, bazeni skijaške staze, sportski
klubovi i slični izravno zapošljavaju oko 700 tisuća ljudi itd…
Sve sportske aktivnosti generiraju u EU-u oko 7,3 milijuna radnih
mjesta, što je oko 3,5 posto ukupnog broja. Pored toga, ističe se
da svako novo radno mjesto u sportsko-opskrbnom lancu otvara i
0,65 novih poslova u povezanim djelatnostima izvan sporta. Mnogi
industrijski sektori ubiru koristi od sportskih djelatnosti.
Maloprodaja sportskih djelatnosti zabilježila je prihod od 61
milijarde eura. Najveća su tržišta za sportske artikle UK,
Francuska, Italija, Njemačka i Španjolska… Stadioni i drugi
sportski objekti generiraju više od tri milijarde eura BDV-a u
građevinskom sektoru. Objekti za Olimpijske igre 2012. stajali su
2,9 milijarde eura, a za Euro 2016. u Francuskoj koštat će oko
dvije milijarde.
Kažu da su ZOI Soči 2014. najskuplje zimske igre u povijesti. Ali, naglašavaju, i najbolje igre u povijesti! Prvotno se kalkuliralo sa 12 a sada govore da vrijede 50 milijardi dolara. Usporedbe radi, prošle Zimske igre u kanadskom Vancouveru koštale su manje od dvije milijarde dolara. Za više od 10 milijardi dolara nadmašile su Ljetne igre u Pekingu. Osim sportskih objekata u Sočiju se izgradila i transportna mreža tunela, cesta te nadzemne i podzemne željeznice koje vode do borilišta. Cijena je oko 6 milijardi dolara. Najviše se gradilo u Imeretinskoj dolini gdje su preseljeni cijeli kvartovi i sela. Nekoliko desetaka tisuća ljudi dobilo je nove stanove u Adlerskoj četvrti Sočija, i to u zamjenu za svoje dosadašnje stanove i kuće. Novi aerodrom je jedan od najljepših na svijetu… Soči je nacionalno-politički projekt. U njega su upregnuti svi politički i gospodarski potencijali Rusije. Sve najveće ruske banke i najbogatiji biznismeni upregnuti su u gradnju tog novog ruskog megagrada. U Sočiju nema stranih investitora…
Vlada RH nedavnim izmjenama Zakona o šumama pojednostavljuje postupak izdvajanja šumskih zemljišta koja su u državnom vlasništvu. Isto tako, omogućuje se izgradnja golf-igrališta i kampova koji su prostornim planom predviđeni na šumi i šumskom zemljištu. Investitori će dobiti pravo građenja na takvim šumskim područjima s time da će samo zemljište ostati u vlasništvu RH. Drugim riječima, omogućit će se izgradnja objekata za potrebe golfa i kampova. Vlada procjenjuje da je predloženi model zakonskog uređenja gradnje golf igrališta i kampa u šumi i na šumskom zemljištu u ovom trenutku idealan jer je njime osigurana zaštita šume i šumskog zemljišta uz mogućnost ostvarivanja svrhe predviđene prostornim planom i realizacije investicijskih projekata. Bez obzira tko si što mislio o tome, ovo je korak više za sport, za golf, ali i za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu, investicije i tome slično.
Prije par godina požar je progutao objekte Olimpijskog centra na Bjelolasici, nedavno i HOC-ov objekt i na jezeru Sabljaci. Nažalost sudbina Bjelolasice ostaje tako i dalje nerazriješeni čvor. Veliki planovi koje su imali HOO i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta rasplinuli su se u vjetar, a Bjelolasica se i dalje bori s insolventnošću, u predstečajnoj je nagodbi, interes je iskazao samo jedan ulagač, gotovo je izvjesno da će morati u stečaj. Krivac za takovu situaciju na Bjelolasici nije samo država nego i ostale institucije koje već deset godina zanemaruju Olimpijski centar, a obećavale su razvoj. U međuvremenu su entuzijasti Skijaškog kluba Ogulin su pokazali da je entuzijazam spram sporta ponekad važniji i efikasniji od velikih državnih projekata milijunskih vrijednosti. Nizom akcija nedaleko od Ogulina sami su uredili 400 metara skijališta sa 15 reflektora i tri vučnice i tako ispunili standarde koje propisuje Hrvatski skijaški savez za utrke.
Za kraj jedna istinita, nažalost tužna karlovačka sportska priča
, ništa neobična za većinu sportskih klubova u Hrvatskoj, kojoj komentar nije potreban. Rukometaši Karlovca odigrali su u Šapcu prvu utakmicu Challenge Cupa pa sad s podnošljivim porazom od samo četiri gola razlike dočekuju u subotu, u 19 sati, u ŠSD, favoriziranu Metaloplastiku. Usput, iz HRK Karlovca mi kažu da je šabačka publika bila vrlo korektna. Takvo se, naravno, navijanje očekuje i u Karlovcu. Pokažimo koliko smo kulturni, Europa. Dan prije odlaska u Šabac nazvao me jedan bivši rukometaš a sada rukometni zaljubljenik, donedavno i aktivan međunarodni rukometni sudac, upitavši me da li imam 20 majica jer igrači nemaju jednoobrazne majice u kojima bi bili prije utakmice. Dobrotom prijatelja, vlasnika jedne poznate karlovačke trgovine, vrlo brzo su nabavljene majice koje su rukometaši Karlovca, inače respektabilna prvoligaška momčad Premijer 1. HRL i najistaknutiji promicatelj karlovačkog sporta, nosili uoči tog važnog euro-meča u Srbiji. Gdje smo mi, u kojem to mi svijetu živimo?!