Udruga Karlovac Polka poziva građane na svečanost otkrivenja
spomen-ploče filozofu Gaji Petroviću. Svečanost će se održati u
srijedu, 12. ožujka 2014. godine s početkom u 11,30 sati
na adresi Lukšićeva 2. Spomen-ploču podižu Hrvatsko
filozofsko društvo i Udruga za razvoj građanske i političke
kulture karlovac Polka, a financiraju Regionalna zaklada za
lokalni razvoj Zamah i Odsjek za filozofiju filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu. Na spomen-ploči, koju je izradilo
Klesarstvo Stanković, nalazi se medaljon s likom Gaje Petrovića,
rad akademskog kipara Zdravka Brkića.
– Profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Lino
Veljak, akademski nasljednik Gaje Petrovića, otkrit će
spomen-ploču koja je postavljena na pročelje kuće u jedan od
najuglednijih filozofa druge polovice 20. stoljeća proveo veći
dio mladosti. Nastupit će zbor Gimnazije Karlovac, koju je
Petrović pohađao, kaže predsjednik Polke Marin Bakić.Podsjećamo da je u sklopu ovog projekta u Gimnaziji Karlovac
već organizirano predavanje profesorice filozofije u toj
školskoj ustanovi Mojce Rapo-Waite i povjesničara i publicista
Slavka Goldsteina. U Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić
održano je predavanje profesora Veljaka.Gajo Petrović (Karlovac, 1927-Zagreb, 1993.) jedan je od
najznačajnijih filozofa druge polovice 20. stoljeća. Rođen
je u uglednoj karlovačkoj obitelji, a osnovnu školu i gimnaziju
završava u rodnom gradu. Filozofiju je studirao u Zagrebu,
Lenjingradu i Moskvi. Diplomirao je i doktorirao u Zagrebu. Za
života je objavio 19 knjiga i stotine rasprava i članaka.
Utemeljio je brojne časopise u zemlji i inozemstvu, a možda je
najpoznatiji široj javnosti kao autor udžbenika Logike iz kojeg
su učili naraštaji. Djela su mu prevođena na engleski,
francuski, njemački, ruski, španjolski, talijanski, albanski,
češki, nizozemski, japanski, kineski, slovački i turski jezik.
Bio je šef katedre za logiku i teorijsku filozofiju, pročelnik
Odsjeka za filozofiju, osnivač i dugogodišnji predstavnik
Zavoda za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu, jedan od osnivača i predsjednik Hrvatskog filozofskog
društva. Pokretač je i glavni i odgovorni urednik svjetski
uglednog časopisa “Praxis” za koji su pisali neki od najvećih
mislilaca onog vremena, te Korčulanske ljetne škole, na kojoj
su također sudjelovali vodeći svjetski filozofi tog vremena.
Bio je član Institut international de philosophie iz Pariza,
Institute for Advanced Stuidies na Princetonu,
Wissenschaftkollegs zu Berlin, član počasnog odbora College
international de philosophie iz Pariza, potpredsjednik Ernest
Bloch Gesellschafta iz Ludwigshafena… Predavao je na
sveučilištima diljem svijeta, surađivao sa slavnim misliocima
poput Ernesta Blocha, Martina Heideggera ili Herberta Marcusea.
Bio je kritičar dogmatskog marksizma i nacionalizma.
KAportal.hr