“Krleža u Karlovcu”: Tribina s hrvatskim književnikom Milanom Mirićem

Razgovor, tribina, s hrvatskim književnikom Milanom Mirićem, jednim od najcjenjenijih hrvatskih književnika i publicista, u sklopu projekta “Krleža u Karlovcu” kojeg povodom 120. obljetnice rođenja slavnog pisca provodi Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka, održat će se u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu u ponedjeljak u 19 sati, na 100. godišnjicu smrti Antuna Gustava Matoša i na obljetnicu objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

To će biti povod za razgovor o Matošu, hrvatskom jeziku u globaliziranom svijetu i Miroslavu Krleži, odnosno važnosti Deklaracije i potpore koju joj je Krleža dao, a Mirić je jedan od sudionika tog događaja. U ponedjeljak će biti prilika i za razgovor o posljednje tri knjige koje je ovaj autor objavio u razdoblju od 2011. do 2013. godine, a koje nije imao prilike predstaviti u Karlovcu. Riječ je o knjizi “Eseji” u kojoj Mirić piše o Karlovčanima blisko povezanim s Krležom: o povjesničaru i publicisti Slavku Goldsteinu, povjesničaru i teoretičaru književnosti Stanku Lasiću i likovnom umjetniku Josipu Vaništi, te o karlovačkom slikaru Franji Korenu i drugim temama. Za ovo je djelo dobio nagradu Fonda “Miroslav Krleža” – objašnjava Marin Bakić, predsjednik Udruge Karlovac Polka.

Pokrovitelj tribine je Gradska knjižnica “Ivan Goran Kovačić”. Projekt “Krleža u Karlovcu” financiraju Karlovačka pivovara temeljem provedenog donacijskog natječaja “Zajedno za bolji Karlovac i Karlovačku županiju” i Karlovačka županija po natječaju za javne potrebe u kulturi. Projekt pomažu i tvrtke Hrvatske šume, Ad led i Tiskara Pečarić i Radočaj, a medijski pokrovitelji jesu Kaportal i Radio Mrežnica.

Milan Mirić je 2012. godine izdao knjigu “Tri eseja za J. V.”, u kojoj se ponovno bavi Vaništom. Najnovija njegova knjiga je “Cesarec smrtimice” u kojoj se bavi hrvatskim književnikom i bliskim Krležinim suradnikom Augustom Cesarcom.

Milan Mirić rođen je 14. studenog 1931. u Gornjim Dubravama pokraj Ogulina. Osnovnu školu je polazio u Varaždinu i u Kraljevu, a gimnaziju u Kraljevu i Karlovcu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1956. godine. Prvim novelističkim pokušajima javio se 1953. godine u Omladinskom borcu. Kasnije je objavljivao u časopisima Zadarska revija, Prisutnosti, Književnik i Naše teme. Jedan je od utemeljitelja i urednika časopisa Razlog, kojeg je izdavao Studentski centar u Zagrebu od 1961. do 1968. godine, a uz taj časopis je pokrenuo i istoimenu biblioteku u kojoj je izašlo stotinu knjiga domaćih i stranih pjesnika, prozaista, kritičara, sociologa i filozofa. Knjige biblioteke Razlog ostavile su dubok trag 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća u hrvatskom književnom životu. Radio je kao profesionalni omladinski rukovodilac od 1957. do 1962., kao direktor sektora za kulturu Studentskog centra do 1974., zatim kao glavni urednik sveučilišne naklade Liber do 1984. te kao glavni urednik Nakladnog poduzeća Naprijed do 1999. kada je umirovljen.

U zasebnim knjigama objavio je: “Ostatak iskušenja” (1968), “Rezervati, eseji” (1970), “Pisma iz rezervata, eseji i feljtoni” (1975), Rosa, dramska igra (1971), “Priče o grčkim bogovima” (1988), “Olovni slog” (1990), “Priče o grčkim junacima” (1992), “Rastureni rezervati, eseji i feljtoni” (2006), “Eseji” (2011), “Tri eseja za J. V.” (2012), “Cesarec smrtimice” (2013).

KAportal.hr

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest