Regionalna organizacija zaštite potrošača (ROZP), napravila je
analizu žalbi potrošača koji se smatraju prevarenim kod kupovine
prehrambenih proizvoda, te su utvrdili da su prijevare
hranom sve učestalije.
Znamo li što jedemo?
Kako je kazala potpredsjednica ROZP-a Mira Radić, potrošači koji
se žale na prijevare u pravilu nisu prilikom kupnje provjerili
vijek trajanja, deklaraciju na proizvodu, kemijski sastav i
slično dok, dodaje, među potrošačima vlada mišljenje da ako
kupujemo kod poznatog proizvođača onda je za pretpostaviti da
ćemo biti manje izloženi prijevari.
No pitanje je je li to uvijek tako? Naime, u ROZP-u kažu da su
kod kupovine proizvoda kod nepoznatih proizvođača potrošači ipak
malo oprezniji pa će za početak kupiti samo jedan proizvod da se
uvjere u kvalitetu.
Najčešće prijevare
– Zanimljivo je da potrošači koji su kupili pokvareno meso nisu
primijetili neprirodnu boju i smrad dok nisu donijeli meso kući
i počeli ga spremati. Praćenjem i istraživanjem tržišta
stručnjaci otkrivaju da su najčešće prijevare današnjice kod
prodaje maslinovog ulja, meda, začina, kave, riže, voćnih
sokova, navodi Radić koja potrošačima daje nekoliko savjeta
kako se kod kupnje pojedinih namirnica ipak može izbjeći moguća
prijevara.
Med je lako lažirati, kao i ostala prirodna sladila, pa
proizvođači dodaju običan tekući šećer ili fruktozni kukuruzni
sirup. Zato je najbolje kupovati ih izravno od proizvođača za
koje znate da imaju košnice. Začini su često mješavina osnovnog
začina i primjesa, kao što je zabilježeno dodavanje olova u
paprike, mljeveni crni papar sadrži komadiće grančica i heljdinog
brašna. Zato je najbolje kupovati začine u komadu koje možete
sami samljeti.
Korisni savjeti
Mljevena kava, nerijetko sadrži i slatki krumpir, korijen
cikorije ili prženi grah. I u ovom slučaju je najsigurnije kupiti
kavu u zrnu i sami je sameljete. Istina, danas je teže naći
prženu kavu jer jednostavno tempo života više ne dozvoljava da
trošimo vrijeme na takav luksuz, mljevenja kod kuće pa je trgovci
i ne nabavljaju.
Voćni sokovi umjesto pravog voća, kako je reklamirano, često
umjesto soka određenog voća sadrže vodu, boju, šećer i slatke
umjetne arome. Uočilo se da je npr. popularno krivotvorenje soka
od šipka koji se često razrjeđuje sokom od grožđa ili krušaka.
Često se rade potpuno sintetički sokovi koji ne sadrže nikakve
tragove pravog soka. Zato je puno polje napraviti sok od svježeg
voća.
Čaju dodaju običnu travu ili listove paprati. Plodovi mora su
visoko na listi prijevare jer se podvaljuje jeftinija riba
umjesto skuplje. Ako je riba smrznuta teško je prije konzumacije
uočiti razliku pogotovo ako je u nekom već specifičnom obliku
spremnom za pripremu. Tu nam može pomoći odluka da kupujemo od
nama poznatog i već provjerenog proizvođača.
Kvaliteta ekstra djevičanskog maslinovog ulja ugrožena je u
cijelom svijetu. Kako ga prepoznati pravo ulje? Ekstra
djevičansko maslinovo ulje se zgusne kad je hladno. U hladnjaku
bi trebalo postati mutno i zgusnuti se. Osim toga ulje je
zapaljivo i pamučne niti uljane lampe u ovom ulju moraju gorjeti.
Najbolje je kupiti ga kod lokalnih proizvođača koje poznajete ili
pronaći tvrtku čiji proizvodi imaju certifikat da je ulje čisto i
organsko. Cijena nije pouzdan pokazatelj.
Voćni jogurt – bez voća
Voćni jogurti često uopće ne sadrže voće. Provjerite sastav
namirnica na etiketi. U ROZP-u preporučaju da ipak sami napravite
voćni jogurt sa svježim voćem i običnim jogurtom te ga zasladite
medom. Energetska pića sadrže i po 500 mg kofeina i puna su
šećera, tako da je puno bolja opcija za podizanje energije voda.
Prerađeno meso kao što su hrenovke, salame, paštete, kobasice i
slični proizvodi su proizvodi sa produljenim trajanjem. Nitrati
koji se dodaju za održavanje boje i sprečavanje rasta bakterija
povezani su s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Zato je
potrebno gotovo potpuno izbaciti takve proizvode iz prehrane .
– Nadam se da vam je ovaj tekst pomogao da donesete odluku o tome
da ćete prilikom nabave i konzumacije hrane biti obazriviji jer
svakako za svoj novac možete (morate) dobiti kvalitetne
namirnice, ali to puno ovisi i o vama. Kad bi potrošači pažljivo
pristupali kupovini namirnica tada bi proizvođači bili prisiljeni
na proizvodnju kvalitetnijih prehrambenih proizvoda, a trgovcima
ne bi padalo na pamet pokušati prodati proizvode koji nisu
sigurni za konzumaciju, dodaju ROZP-ovci.
