U godini poplava, priča na temu kako Karlovac dodatno osigurati
od “plivanja” nikad dosta. Sve učestalije i ekstremnije nevolje s
visokim vodostajima tjeraju nas da zahvalimo stručnjacima
starijih generacija i politici koja je izgurala ogroman komunalni
objekt kao što je kanala Kupa-Kupa jer njegova 22 kilometra štede
Karlovac od još gorih problema s prijetećom Kupom. Ipak, čini se
da bi njegova efikasnost bila i veća da je u razini njegova spoja
na Kupi u Brodarcima sprovedena u djelo kompletna ideja gradnje
kanala, to jest gradnja vodne stepenice ili ustave za lakše
usmjeravanje visokih voda u kanal. Listanje starih novina
podsjeća nas da je ta priča o vodnoj stepenici zapravo puno šira.
Iz teksta iz davne 1972. godine vidljivo je ja da su stručnjaci
pripremili idejni plan o gradnji brane, hidroelektrane koja bi
ujedno bila i most između dviju obala, ali tada nije bilo novca
za realizaciju. A sada? Tehnički stvar vjerojatno nije upitna ni
danas, ali jest ona ekološka što prije 40-ak godina nije bila
prepreka niti bitan faktor. Nakon što je hidroelektrana u Lešću
gotovo uništila turističko-rekreativni potencijal Dobre, te
evidentno narušila prirodnu ravnotežu, na riječ hidroelektrana s
razlogom se hvatamo za pištolj u zadnje vrijeme. No, postoji li
neko srednje rješenje, da eventualni novi objekt istovremeno
pomaže u obrani Karlovca od poplava, proizvodi električnu
energiju i povezuje dvoje obale, a da uzvodno i nizvodno ne
“rasturi” prirodu? To je svakako tema vrijedna ozbiljne rasprave.
“Pogled u budućnost: hidrolektrana na Kupi!” , Karlovački
tjednik, 31. Kolovoz 1972.
Karlovačka Elektra i odjeljak Direkcije za Savu izradili su
zajednički idejni projekt za gradnju HE “Brodarci” na
rijeci Kupi, kojom bi područje uz Kupu (i ne samo ta), dobivala
40 milijuna megavat sati električne energije godišnje. Ideja o
gradnji hidroelektrane u Brodarcima “rodila” se među stručnjacima
dva poduzeća usporedo s gradnjom kanala Kupa-Kupa, kojim bi
trebale otjecati suvišne poplavne vode iz Kupe i pritoka. Kanal
bi bio dug 22 kilometra (9 km je već sagrađeno), a projektom
je medu ostalim predviđena ustava na Kupi, kojom bi se regulirao
protok vode tom rijekom i kanalom.
Kako je gradnja takve brane nužna, došlo se na ideju, da se
dvostruko iskoristi. Zajednički je
financiran projekt koji je pokazao da je ideja
opravdana i da bi ustavu trebalo prilagoditi tako da se u
budućnosti, kada se pronađu sredstva, prilagodi hidroelektrani. U
karlovačkom odjeljku Direkcije za Savu, kažu da će ustava biti
sagrađena tako, da jednog dana koristi i za proizvodnju
električne energije, a eventualno i kao most. Branom bi se
sagradila i cesta, pa bi na Kupi tako bio još jedan prijelaz.
Sad je teško graditi hidroelektranu, jer je nemoguće osigurati 70
milijuna dinara, koliko bi stajala realizacija projekta.
Jednog dana, ističu u karlovačkoj Elektri i Direkciji za Savu,
nova HE na Kupi bit će potrebna i tada će dobar dio posla
(prilagođavanjem ustave), biti već obavljen. Time bi i ukupna
svota od 70 milijuna dinara bila znatno smanjena. Generator u
takvoj elektrani imao bi 7 megavatampera, što nije beznačajno za
lokalne prilike. Elektranom bi se upravljalo daljinski, čime bi i
kilovatsat energije bio relativno jeftin. Treba osim toga reći,
da sadašnje dvije elektrane u Ozlju daju godišnje 24 milijuna
megavatsati , a nova bi davala 40 milijuna.
Pripremio Tihomir Ivka