Prema podacima Ministarstva uprave – Registra
za udruge, krajem svibnja prošle godine u Republici Hrvatskoj
bilo je registrirano 16.666 sportskih udruga, odnosno sportske
udruge činile su 34,01 posto svih udruga u RH. Ovaj podatak
iznjedrio je činjenicu da je čak jedna trećina svih udruga u
Hrvatskoj sportskog karaktera. Slično je u gradu Karlovcu gdje
je, prema podacima županijskog ureda, registrirano 715 udruga od
čega je 276 sportskih udruga ili 38,60 posto.
Udruge u gradu Karlovcu uglavnom se financiraju iz sredstava
lokalne uprave i samouprave. U Republici Hrvatskoj prvo mjesto po
financiranju iz javnih izvora drže sportske udruge. Prema
podacima iz 2011. godine sportskim udrugama dodijeljeno je u toj
godini 25,01 posto svih novčanih sredstava. U Karlovcu tako
nažalost nije. U usporedbi s ostalim udrugama karlovačkom sportu
u 2015. godini pripast će samo 1,9 posto sredstava iz gradskog
proračuna (4.790.000,00 kn). Nedostatno za vrhunske
rezultate! Koliko je uopće onima koji vode brigu o sportu važno
postojanje i djelovanje sportskih udruga u Karlovcu? Stoga se
nameće očit zaključak da sport kao djelatnost puno bolje kotira u
Hrvatskoj gdje je u samom vrhu aktivnosti u vezi kojih udruge
nastaju i djeluju, u vezi koje se ljudi udružuju i kao takva
zasigurno zaslužuju punu pozornost svih onih koji su u materiju
sportskih udruga na bilo koji način uključeni.
Karlovački proračun za 2014. godinu iznosi 272.813.611,00 kuna, a
proračunski plan za 2015. manji je za 20.128.896,00 kuna i iznosi
kuna 252.684.715,00 kuna. Od tog “kolača” članicama KŠZ-a za
2014. godinu planirana sredstva iz proračuna za zadovoljavanje
javnih potreba u sportu iznosila su sveukupno 7.695.000,00 kuna,
a nakon drugog rebalansa iznosila su 8.465.000,00 kuna ili je za
cca 770.000,00 kuna povećanje. Za 2015. proračun javnih potreba u
sportu iznosi 4.790.000,00 kuna te je za 2015. manji za
2.905.000,00 kuna, ili u usporedbi s prvim rebalansom za
3.675.000,00 kuna, a drugim rebalansom 3.755.000,00 kuna. Uštede
na sportu u posljednje četiri godine bile su 30 posto, a u 2015.
godini rezanje sredstava biti će čak veće i od 40 posto. U
strukturi donacija, za sportske udruge članica KŠZ-a u 2014.
godini proračun je iznosio 2.500.000,00 (cca 500.000,00 kuna
za kredit NK Karlovca) dok plan za 2015. godinu iznosi
1.600.000,00 kuna i manji je za 900.000,00 kuna, prema 2014.
godini. U posljednje četiri godine (2010. – 2014.)
proračun je rastao za oko 30 posto a sredstva za javne potrebe u
sportu su pale za otprilike isti postotak (207.480.545,00 –
272.813.611,00 odnosno 10.720.000,00 ili 5,3 % – 7.695.000,00 ili
2,8 % izdvajanja).
Činjenica je, međutim, da se sportske udruge moraju sve više
okrenuti sami sebi i prihodovati sredstva za svoje aktivnosti.
Zakonom o udrugama koji je stupio na snagu 1. listopada ove
godine proširen je obvezni sadržaj statuta udruge, sada propisan
člankom 13. stavkom 3. Zakona o udrugama. Izmjene se odnose na
osnivanje udruge, osnivače, članstvo te kategorije članstva. Na
područje djelovanja udruge prema ciljevima, na djelatnost
posebice ako udruga obavlja gospodarske djelatnosti, na sazivanje
skupštine u slučaju isteka mandata itd., itd.
Jedan od najvećih problema određenog broja udruga predstavljaju
veliki tekući administrativni troškovi neophodnih za legalno
poslovanje, čijim se podmirenjem dovode u pitanje oni ciljevi
radi kojih su te udruge osnovane. Konkretno, određene sportske
udruge koje se uglavnom financiraju članarinama, a bave se
treniranjem djece i pripremom djece za sportska natjecanja jedva
uspijevaju pokriti plaće i doprinose trenera te troškove odlaska
djece na razna regionalna, državna i međunarodna natjecanja nakon
što podmire sve troškove. Primarni ciljevi, a ujedno i troškovi,
trebali bi biti oni vezani uz samu svrhu osnutka udruge, a to je
razvitak i promicanje sporta te veličanje sportskog duha.
Izvori financiranja većine sportskih udruga je uglavnom kroz
dotaciju sportske zajednice a nešto i članarinom, manje
sponzorstvom ili nekom drugom vrstom darova. Puno više bi trebalo
raditi na boljoj organizaciji i prikupljanju članarine, na
lojalnom i vjernom članstvu, jer to može predstavljati stalni i
redoviti prihod. Donacija iz proračuna KŠZ-a za većinu je
uglavnom “preživljavanje” bez kojeg se ne može, ali je sve više
nedostatno. Na sponzorstva pak jako malo sportskih udruga može
računati jer sponzore uglavnom privlače velika međunarodna
natjecanja ili borba za sami vrh državnog prvenstva te uspješni
pojedinci, a takvih, ruku na srce, u Karlovcu nemamo. Druga
strana medalje je pak društveno odgovorno poslovanje bogatih
vlasnika dobro stojećih tvrtki, o čemu smo već pisali. Nažalost u
Karlovcu ih je premalo sa sluhom tako se svodi manje – više na
socijalu. Umjesto da manje brinu o sebi i svojoj stranci tu bi u
lobiranju puno više mogli pomoći gradski u županijski čelnici…