Hoće li se i za predstojećih parlamentarnih izbora, kao što je, gotovo u pravilu, bilo za prijašnjih, govoriti o nužnosti administrativnog preustroja Hrvatske i njenoj drugačijoj upravnoj podjeli – a ne na 20 županija i Zagreb, 127 gradova i 429 općina – tek ćemo vidjeti, baš kao i što o tome misle dvije najveće političke stranke. No njihovi županijski čelnici slažu se samo u jednom – da su promjene potrebne.
Ali, ne one koje bi mijenjale sadašnje jedinice lokalne i područne samouprave, već njihove ovlasti i financiranje, smatra predsjednik županijskog HDZ-a, nekadašnji ogulinski gradonačelnik i karlovački župan Ivan Vučić.
Veće ovlasti za JLS
– Za opstanak sam jedinica lokalne samouprave i županija, ali isto tako i za administrativne reforme koje će pratiti fiskalne reforme. Isto tako trebale bi imati veće ovlasti jedinica lokalne i regionalne samouprave, nešto slično što je napravila Poljska. Dakle, ojačati ih, rekao je Vučić.
No dodaje da male jedinice lokalne samouprave, koje žive samo radi sebe, treba regulirati kao u Austriji. Tamo pak mjesto ispod tri tisuće stanovnika ne može imati uposlenog profesionalnca, nego to rade volonteri, ali ona ipak funkcioniraju kao jedinice lokalne samouprave, vode brigu o komunalnoj infrastrukturi i svim potrebama za to mjesto.
– U gradu Welsu u Austriji (grad veličine Karlovca), stanovnici vode djecu u dječji vrtić u jednu malu općinu s 3.500 stanovnika, gdje je načelnik u mirovini, a istovremeno je i ravnatelj tog vrtića, rukovodi postrojenjem za grijanje zgrada općine, škole, vrtića itd. Dakle, može se smanjiti administracija i da načelnici općina, u onima do određenog broja stanovnika, budu volonteri, mišljenja je Vučić.
Fondovi EU
Dodaje da jedinice lokalne samouprave treba fiskalno ojačati i kako bi mogle kandidirati projekte za sredstva iz europskih fondova.
– Nama je ovom poreznom reformom oduzeto milijardu i 848 milijuna, dato 790 milijuna kuna, političkom odlukom, umjesto da fiskalno jačamo jedinice lokalne samouprave da možemo pripremati dokumentaciju za strukturne fondove, mi nemamo za tehničku dokumentaciju! Naše zakonodavstvo kaže da moraš imati osigurana sredstva i poziciju u proračunu da bi išao kandidirati projekte, sad predfinancirati, pa kandidirati, dakle, mi nismo stvorili uvjete za to. S razine Zajednice županija, Udruge gradova, Udruge općina stalno upozoravamo na to i uvijek u razgovoru s ministricom ili ministrom, bez obzira tko bio, oni se s nama slažu, “na tome se radi” i “očekujte uskoro”. Evo, očekujemo do danas, kaže Vučić.
Predsjednik županijskog SDP-a, saborski zastupnik i načelnik Kamanja Damir Mateljan je za puno veće promjene i ocjenjuje da ovakva upravna podjela države nije dobra.
Ustroj plod 90-ih
– Ustroj teritorijalne lokalne i regionalne uprave i samouprave je plod 90-ih godina prošlog stoljeća kojem je, po meni, istekao rok trajanja. Ovakav ustroj za modernu Hrvatsku više nije dobar, on je duboko centraliziran i upravo iz razloga što je centraliziran dolazi do toga da imamo tako silno velik broj jedinca, lokalne i regionalne, područne uprave. Da bismo državu decentralizirali, a to je nužno učiniti, potrebno je mijenjati ustroj i što se tiče ovlasti i teritorijalni. To nije stvar koja se može napraviti preko noći, već strukturna reforma o kojoj treba razgovarati i, ukoliko je moguće, postići politički konsenzus, a ukoliko nije, bar gospodarski konsenzus, smatra Mateljan.
Napominje da je to nužno i kako bi jedinice lokalne samouprave, dakle, gradovi i općine, mogle doći do tako neophodnog novca.
Strukturna reforma
– Vrlo su aktualni EU fondovi, strukturni i kohezijski. Činjenica je da u ovoj i idućim godinama će biti sve manje novaca na nacionalnoj razini i da će ga većina za investicije, pogotovo u jedinicama lokalne samouprave, dolaziti iz europskih sredstava. Vrlo je upitno da li u ovakvom ustroju naše jedinice lokalne samouprave imaju dovoljne ljudske i fiskalne kapacitete da bi mogle apsorbirati ta sredstva na tržištu. Ja sam uvjeren da nemaju. Da bismo u tome bili što bolji i izvukli što veća sredstva, nužno je raditi strukturnu reformu lokalne, regionalne i područne samouprave, zaključuje Mateljan.
KAportal.hr