Gradski muzej Karlovac organizirao je ove godine izložbu povodom 90 godina života slikara i akademika Josipa Vanište, koji je rođen u Karlovcu 1924. godine. Vaništa je tada u Karlovac doveo umjetničku elitu pa je naš grad u kratkom trenutku bio središte umjetnika Hrvatske. Naravno da to nije sve, stručni djelatnici Gradskog muzeja u ovoj su godini organizirali još niz zapaženih projekata, ali na tome neće stati, to nije sve, poručuju… Više o svemu saznajte iz razgovora s ravnateljicom Gradskog muzeja Karlovac Hrvojkom Božić.
Koliko ste zadovoljni radom Gradskog muzeja u 2014. godini?
– Zadovoljna sam, s obzirom na objektivne okolnosti, prvenstveno prostorne i financijske. Napravili smo puno. Tijekom 2014. godine napravljane su velike izložbe, prvenstveno Vaništa, na kojoj su uz samog autora bili prisutni brojni poklonici njegovog rada iz Zagreba i Karlovca. Na samom otvorenju i tijekom trajanja izložbe vladao je veliki interes što pokazuje da u Karlovcu postoji likovna publika i da su opravdane naše težnje da se dogradi Galerija i otvori prostor stalne izložbe karlovačkog slikarstva.
To je bio Vaništa, a ostalo?
– Napravili smo i retrospektivnu izložbu Daniela Butale, kao i izložba Dimitrija Popovića. U tijeku su pripreme za veliku, kompleksnu izložbu posvećenu 100-oj obljetnici Prvog svjetskog rata – Za kralja i dom, koju bismo slobodno mogli nazvati projektom jer će u svom trajanju do kraja travnja naredne godine obuhvatiti niz programa od različitih predavanja, radionica i tribina čime će široko obuhvatiti Veliki rat sa stajališta povjesničara, teoretičara književnosti, povjesničara umjetnosti, prirodoslovaca.
To će zasigurno biti dobar projekt. Što je još učinjeno u ovoj godini?
– U 2014. smo otvorili Muzej i prema ljudima s posebnim potrebama napravivši audio vodič i vodič za slijepe osobe. Spomenula bih i veliku donaciju g. Josipa Štimca u Zbirku željezničarstva koju smo prikazali izložbom na željezničkom kolodvoru, čime smo izašli u javni prostor i izašli iz svoje zgrade a što je jako dobro primljeno od publike.
Ostale realizirane izložbe…
– To je izložba Vjeke Matića, Levitacija u 3D kompjutorskoj grafici, Izložba odabranih umjetničkih djela iz Zbirke Udruge 110 brigade i izložba Željka Lolića. Neke izložbe odradil smo u suradnji s partnerima poput Stari grad Barilović – 10 godina arheoloških istraživanja, Troje Vidovića koju smo organizirali zajedno s Glazbenom školom i GK Zorin dom, Dva desetljeća hrvatske kune, Nemirno zatišje pred buru, Austrijskog kulturnog foruma, Nagrađena hrvatska arhitektura – DAGG i što mi je posebno drago u 2014. godini brojne udruge organizirale su ili samostalno ili u suradnji s Muzejom najrazličitije kulturne programe u našem prostoru. Primjerice, karlovačka Polka, Fotoklub, Videodružina, Matica hrvatska, Ka Matrix, te ustanove Gimnazija Karlovac i Glazbena škola.
…a izložbe izvan Karlovca?
– Realizirali smo i gostovanje naših izložbi u Zagrebu i Sloveniji (Nikola Marić i Karlovac – grad zvijezda). Pedagoški program značajnije su prepoznale karlovačke škole i imamo povećan interes za muzejske i galerijske radionice. Kao baštinska ustanova sudjelovali smo aktivno u raspravama oko donošenja gradskih strateških projekata, raspravama o Zvijezdi i Starom gradu Dubovcu. Naravno, kontinuirano je rađen temeljni muzejski rad koji se ne vidi u javnosti a vrlo je značajan: nabava nove građe, restauracija i konzervacija, istraživanja i dokumentacija.
Da li je bilo kakvih sufinanciranja vašeg programa?
– Svakako, u 2014. godini sredstvima Ministarstva kulture i grada Karlovca obavljeni su radovi na sanaciji i konzervaciji Californije na Turnju. Također su uz sufinanciranje Ministarstva turizma i grada Karlovca završeni projekti za suvremene čuvaonice na Turnju za potrebe svih muzejskih odjela. U Galeriji Vjekoslav Karas napravljena je prva faza zamjene rasvjete čime će se osuvremeniti izložbeni prostor i omogućiti novi vidovi prezentacije.
Koje su po vama bile reprezentativne izložbe?
– Najreprezentativnija svakako je izložba Josipa Vanište koju sam već spomenula, a koju su i mediji nazvali kulturnim događajem godine.
Koliko ste zadovoljni posjetom izložbama?
– Posjećenost izložbama raste, to je očito. Kao i posjećenost popratnim sadržajima koje priređujemo za vrijeme trajanja izložbi, bilo da su namijenjeni djeci ili odraslima. Prostora za povećanje svakako ima i to nam je cilj za ubuduće.
Imaju li Karlovčani afiniteta, osjećaj za kulturu koju im nudi Gradski muzej?
– Afiniteti su različiti, kao što su uostalom različiti i sadržaji koje nudimo. Odnos s publikom u današnjoj Muzeologiji područje je o kojem se možda i najviše piše i govori. Pored tradicionalnih muzejskih funkcija skupljanja, zaštite, prezentacije, u novije vrijeme je značajna funkcija komunikacije pri čemu muzejska publika ne prima samo pasivno nove informacije već aktivnim sudjelovanjem ostvaruje vlastito iskustvo i stječe nove spoznaje o određenom području baštine.
Gdje je danas mjesto Karlovca u Hrvatskoj u tom muzejskom programu?
– Mi smo lokalni Muzej i naše muzejske izložbe uglavnom prezentiraju Karlovac i karlovačko područje. Kad i govorimo o svjetskim temama kao primjerice Prvi svjetski rat, obrađujemo Karlovčane i Karlovac toga doba.
Kakva je suradnja GMK-a sa karlovačkim slikarima, poglavito s akademskim?
– Dobra, ove godine smo realizirali retrospektivnu izložbu Danijela Butale, koja je završetak projekta prezentacije Butalinog rada, započete izdavanjem monografije.
Koje pored već spomenutih izložbe planirate u 2015. i za koje držite da će biti reprezentativne?
– Tijekom 2015. godine realizirat ćemo dvije velike muzejske izložbe koje zbog bogatstva materijala i sadržaja ne možemo realizirati u Muzeju već u prostoru Galerije. To je već spomenuta izložba o Prvom svjetskom ratu – Za kralja i dom i izložba posvećena obljetnici Oluje. Također će se Karlovčanima predstaviti autori A. Hebib, akademski slikar iz BiH koji je za svoj dosadašnji rad dobio 11 europskih nagrada. Priredio je više od 40 samostalnih izložbi širom svijeta. Njegovi se radovi nalaze u svjetskim zbirkama a mnogi njegovi murali krase prijestolnice širom svijeta. Zatim, Vladimir Makuc iz Slovenije, Karlovački likovni susreti i pripremamo još niz popratnih i prigodnih sadržaja. Kako velike muzejske izložbe pripremo i realiziramo kroz dvije godine jer zahtijevaju duže vrijeme istraživanja i veća financijska sredstva, godina 2015. biti će pripremna godina za izložbu iz prirodoslovlja koju ćemo realizirati u 2016. Također planiramo predstaviti i virtualni muzej industrijske baštine Karlovca.
Naravno da provedba programa ovisi o sredstvima. Odakle se financirate, kako se snalazite u tome?
– Muzej se uglavnom financira iz sredstva proračuna, najvećim dijelom gradskog, zatim ministarstva i županije. Nešto osiguravamo donacijskih i sponzorskih sredstava. Na sreću za sada uspijevamo, uz višegodišnja planiranja programa i veliko razumijevanje Ministarstva kulture i Grada Karlovca, zatvoriti svoju programsku djelatnost.
Gospodarstvo – koliko je ono zainteresirano za kulturnu baštinu?
– Nisam sigurna da nije zainteresirano, čini mi se da se uglavnom i samo muči.
Što pripremate za blagdane – Božić i Novu godinu?
– Ne pripremamo prigodni program za Božić i Novu godinu jer za Dan muzeja 18. prosinca otvaramo izložbu Za kralja i dom, promoviramo Glas – glasilo gradskog muzeja Karlovac i podjelu nagrada sudionicima Muzejske pitalice.
Razgovarao Marijan Bakić