Potaknuta informacijom da se u Hrvatskoj godišnje u hrvatskim
trgovinama otuđi robe u vrijednosti od 988 milijuna kuna,
Organizacija ROZP je
u studenom 2014. godine provela anonimnu anketu sa
prodavačicama/prodavačima u shoping centrima na temu: Varaju li
potrošači? . Rezultati su, kažu nam u ROZP-u, iznenađujuće
nepovoljni za potrošače, a domišljatost onih “potrošača-varalica”
koji bacaju ljagu na poštenje potrošača je zapanjujuća.
Naime, ispitanicima je bilo postavljeno pitanje o tome imaju li
spoznaje o varanju od strane kupaca – potrošača. Odgovori su
iznenađujućih 97% pozitivnih, samo 1% nema spoznaja, a 2% se nije
željelo izjasniti, navode u ROZP-u.
Crne liste
Na pitanje, jesu li osobno svjedočili varanju od strane potrošača
79% je potvrdilo, 21% nije osobno svjedočio varanju kupaca.
Iznenađuju i odgovori na pitanje, ima li trgovima propisane
oblike zaštite, gdje 12% ispitanika kaže da nema, a 10% ne zna,
no ipak 80% trgovina ima zaštitu.
Iako Zakon o zaštiti potrošača ne predviđa “crnu listu” ni
trgovaca ni potrošača, prodavači se ipak izjašnjavaju u 87% da
njihove trgovine posjeduju istu.
Zanimljiva su iskustva koja su zabilježili trgovci…
Varanje kod vaganja proizvoda: Najčešća je pojava kod kupovine
voća, povrća i drugih proizvoda u rinfuzi. Napunjenu vrećicu
potrošač drži u ruci i spušta na vagu samo do njemu prihvatljive
težine, te u tom trenutku uzme naljepnicu s težinom i cijenom.
Napunjenu vrećicu stavi na vagu, ali rukom podiže postolje vage
dok ne dobije prihvatljivu težinu i tada uzme naljepnicu. Vagne
sadržaj u vrećici i uzme naljepnicu, pa potom dopuni sadržaj
vrećice. Napuni vrećicu sa proizvodom, ali uzme naljepnicu za
sličan proizvod niže cijene.
Zabranjena degustacija
Degustacija: Najčešća pojava kod sušenog i/ili kandiranog voća u
rinfuzi, peciva i slatkiša. Po ulasku u trgovinu potrošač prvo
navrati do sušenog i/ili kandiranog voća u rinfuzi, uzme šaku
voća i jede uz razgledavanje ostalih proizvoda i tako čak
nekoliko puta prilikom jedne posjete trgovini.
Potrošač uzme pecivo i pojede do kase i ne pokaže naljepnicu da
je uzeo isto. Potrošač uzme čokoladu, manji slatkiš ili sladoled
i pojede na putu do kase
Unošenje prazne ambalaže: Najčešća je pojava sa ambalažom brandne
marke trgovine (npr. “Clever”, “K-plus” i sl.) Potrošač unese
praznu ambalažu za jaja od branda druge trgovine, potajice
prebaci jaja iz druge kutije u trgovini u svoju kutiju i na kasi
tvrdi da je ta jaja donio sa sobom iz druge trgovine Potrošač
unese praznu kutiju proizvoda iz druge trgovine, na kojoj je
naljepnica za cijenom iz te trgovine i zamijeni sadržaj, tvrdeći
na kasi da je to kupio u drugoj trgovini
Maskara u torbici
Otuđivanje proizvoda: Najčešća pojava je sa robom opće namjene,
kao što su maramice, odjevni predmeti, proizvodi za osobnu
uporabuPotrošač isprobava nekoliko odjevnih proizvodna po
nekoliko puta, posebno u vrijeme gužvi i sasvim slučajno jedan
ili čak više odjevnih predmeta ostane ispod njegove stare robe,
koju je obukao ne našavši ono što je tražio.
Kod isprobavanja maskare i šminke, sasvim slučajno nekoliko
komada odabranog proizvoda završi u torbici ili džepu, a jedan se
kupi tj. plati na kasi.
– Molimo potrošače koji se koriste ovakvim i sličnima radnjama,
da je traže pomoć udruga za zaštitu potrošača, kad su uhvaćeni,
jer narečene radnje nemaju veze sa Zakonom o zaštiti potrošača,
za kraj još upozoravaju u ROZP-u.
KAportal.hr