RAZGOVOR Marijana Tomičić: U ostalim je zemljama regionalni sektor najjači, a mi razvojnu politiku nemamo zahvaljujući sadašnjoj Vladi

A da li ona koja uđe u HDZ mora i u Zajednicu žena HDZ-a?

– Ne, kasnije su me uključile žene same. U početku nisam bila toliko aktivna, ni eksponirana. Moja politička karijera je krenula kako i treba: od komunalnih izbora, kada sam bila nositelj liste u svojoj gradskoj četvrti. Krenula sam u HDZ-u od početka: dijeljenja plakata, “od vrata do vrata”, upoznavanja ljudi s tim što bismo mi na Gazi napravili… Radila sam, i danas to radim, prave stranačke poslove i to ne izbjegavam jer smatram, kao politolog, da su to legitimne metode kojima se ide u političke borbe, u izbore, za svaki glas. To je dobro i zbog same stranke da se radi, jer smo u novom smjeru, vidim da se to i poštuje, ali dobro je u ovom jednom sveopćem dosta lošem stavu građana prema strankama, svemu onome što one možda sada, na žalost, predstavljaju, razbijati te predrasude i pokazivati da se u jednom novom pristupu, s novim snagama može i dalje graditi stranka koja je, na kraju krajeva, stvarala ovu državu i ima iza sebe 25 godina postojanja.

Dakle, HDZ dobro radi, a što biste, kao politolog, savjetovali SDP-u? Što da mijenjaju nakon komunalnih izbora?

– Svi izbori do sad u slobodnoj demokratskoj Hrvatskoj su mogli pokazati kako i na koji način funkcioniraju stranke u demokracijama; bili smo država u tranziciji, morali smo se dodatno demokratizirati. Meni je kao politologu sve jasno, ali mislim da, bez obzira na razmišljanja da su birači ovakvi ili onakvi – oni su izašli, možda ponekad manji postotak, ali i na izbore za Europski parlament do 25 posto stanovništva Europske unije izlazi – i odlučuje, različitim razlozima, zašto se opredjeljuju za ovu ili onu opciju. Koliki je rad iza toga, koliko su same stranke uložile dodatni napor, to se pokazuje kao zreli posao, rad na terenu, u tome se vidi određena snaga, što god tko o tome mislio. Mislim da je HDZ pokazao veliku snagu i dobio veliku podršku birača i da će se to pokazati i na parlamentarnim izborima, kao što je prije ovih pokazao i na predsjedničkim.

Gdje je tu savjet SDP-u? Da se ugledaju na HDZ?

– Ne, oni se na nas nikako ne mogu ugledati. Ovi izbori su njima poruka da moraju raditi s novim ljudima i novim idejama, da vraćanje u teške ideologije, velike rasprave i kriviti stalno HDZ za nešto što oni nisu mogli ili nisu uspjeli napraviti – što vidimo na nacionalnoj razini – ne može im više nikako biti opravdanje prema biračima. Primjer: ono što se na nacionalnoj razini sada definitivno vidi u sektoru regionalnog razvoja je veliki, veliki minus Ministarstvu regionalnog razvoja RH, što govorim iz pozicije nekoga tko radi na projektima a bila sam u Litvi, Poljskoj… Svaka zemlja EU kao najjači resor ima regionalni razvoj jer on je taj koji će dalje usmjeravati druge ministre, druge sektore prema razvoju, prema apliciranju prema EU fondovima. Mi, na žalost, nismo uspjeli taj sustav napraviti u Hrvatskoj, a on mora biti decentraliziran, kao u drugim EU zemljama, prema regionalnoj upravi. Nije to napravljeno ni prema regionalnim razvojnim agencijama u pravom smislu, kao ni lokalnoj i regionalnoj samoupravi i svim drugim institucijama. Eto, velik promašaj koji vidim iz sektora koji ja pratim. I u svemu ostalom je evidentno da nema prave razvojne politike, sustava, a to je krivnja i sadašnje Vlade koja to ne prepoznaje i ne mijenja.

Koliko te mogućnosti koje nudi EU, za koje kažete da ih kao zemlja nismo iskoristili, koristi Županija i Grad?

– Ono što pratim kao gradska vijećnica i županijska djelatnica, sve što se može, mi koristimo. Projekti na koje smo mogli aplicirati idu, oni su pripremljeni i provode se, od KAquariuma do Centra za gospodarenje otpadom i drugih manjih koje radimo. Sa svojim resursima i svojim snagama, mi smo uistinu iskoristili maksimum. Velika većina na tome je da se sada mnogi drugi sustavi i programi financiranja otvore i spuštaju na teren korisnicima u RH, pa da tih različitih projekata i sektora bude i više. No, ponavljam, nemamo sustav i nismo iskoordinirani. Za to nismo mi krivi, nego na nacionalnom nivou to nije dobro riješeno.

Svi pričaju kako ne znamo iskoristiti ono što nam EU nudi, nemamo projekte, nismo ih pripremili na vrijeme… Zašto?

– Stvar je tu kompleksna i drugačija. Primjeri iz EU pokazuju da se i prije ulaska u Uniju svaka članica pripremila, da se kapacitirala, zapošljavala ljude na pripremi i provedbi projekata, na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. U Sloveniji je više od 10.000 ljudi zaposleno na ova tri nivoa u valu prije 2004.! Samo za pripremu projekata koje su mislili financirati, ugovorili su i preko 100 posto projekata, a proveli i isfinancirali 98 posto! Bez obzira što smo se mi iskapacitirali u Županiji, to u županijama, gradovima, agencijama… mora doći sustavno, kao inicijativa s nacionalnog nivoa, da bi se cijela ta priča mogla decentralizirati. Kad se vidi što je u financijskoj omotnici u Hrvatskoj i što imamo za to, jasno je da je potreban sustav ljudi koji će te projekte nositi, a mi to nemamo.

Jesmo ušli u EU prerano, nepripremljeni?

– Tadašnja ministrica regionalnog razvoja Poljske Elizabeta Bienkowska zvala je ministra Grčića da mu pokaže primjer dobre prakse i mi ga iskopiramo, ali, koliko znam, Grčić se ni jednom nije odazvao, da ode i vidi kako da mi to napravimo. Brutalno sam iskrena, možda zvuči kao politikanstvo, ali to je činjenica: trebala je to “odraditi” nacionalna razina.

Ono što Županija radi, osim projekata, godinama je i obilježavanje Europskog tjedna.

– Europski tjedan ove godine proslavljamo pojačanjem. Županija je 2013. dobila projekt info-centar Europe Direct u Karlovcu i zajedno ga s našim odjelom organizira, u suradnji s Knjižnicom, Zorin domom i Glazbenom školom. Niz je aktivnosti, a središnji događaj je u ponedjeljak, 11. svibnja, kada će biti i svečana dodjela nagrada učenicima za literarni rad Euronovčić, radionica s Udrugom Janja Gora s idejom što bi bilo dobro, jer svaka članica ima nešto prepoznatljivo, staviti na 2 eura, kada Hrvatska uvede euro. Imat ćemo nastup djece Glazbene škole s glazbom francuskih skladatelja jer će na svečanosti biti i veleposlanica Francuske Michele Boccoz, bit će i drugi visoki gosti iz predstavništava Europske komisije, ministarstava. Nagrađena će biti djeca za svoje radove, želimo ih potaknuti da razmišljaju kako i što u EU. Obilježili smo i Dan Europe, 9. svibnja, koji se obilježava u svim državama članicama EU.

I kao gradska vijećnica bavite se mladima, EU fondovima…

– Ovo mi je prvi mandat u Gradskom vijeću i zadovoljna sam što smo se u Klubu organizirali i podijelili tko će što pratiti, pa je “moj” EU-sektor, mladi, ali i po pojedinim sjednicama školstvo, kultura, u Odboru za poljoprivredu sam jer je sve više programa za ruralni razvoj i ono što mi je posebno važno u Odborima za međunarodnu suradnju i razvoj Zvijezde. Naravno da pratim i druge sektore, ali ovo je nešto gdje sam se i ja prepoznala, kao i moji kolege, pa su me tu i stavili. U samom Vijeću vidimo da je demokracija. Koliko se tko, kako i na koji način pripremio i što je kome bitnije, iz sjednice u sjednicu je evidentno. Nama je bitnije što i koji će se projekti odraditi, u komunikaciji smo s pročelnicima, imamo svoj Klub na kojem sve raspravljamo. SDP je samo jednom, koliko znam, pozvao pročelnike na sjednicu svog Kluba, vjerojatno više komuniciraju dopisima, možda dođu i pitaju “operativce”. Kao vijećnica idem do pojedinih stručnih suradnika i pročelnica pitam, zamolim da mi pojasne pojedine stvari, ali i probleme koje vidim i u svojoj gradskoj četvrti i u gradu. To je priprema, a kako izgledaju sjednice, vidite vi novinari i javnost. Meni osobno ponekad i smeta što se neke stvari pretjerano svode na ideologiju i stvari koje bi trebale biti u nekom drugom planu, ali vidim da se to iz sjednice u sjednicu ponavlja i vjerojatno i građani primjećuju da je nepotrebno. Trebali bismo se baviti stvarnim, konkretnim temama, koje ljude zanimaju. I ovi komunalni izbori koje smo spominjali ne trebaju biti ideološki, nego da svatko ponudi projekte za građane koje će i ostvariti. Mislim da su to građani prepoznali, a po onome što vidim, radit će se i u Gradskoj upravi. Odgovornost HDZ-a je da odradimo ono što smo obećali i mislim da se na tome i radi.

Nekoliko vijećnika županijskih i gradskih su pročelnici u Gradu, odnosno, Županiji, što oporba smatra nedostatkom.

– Ja kao županijska djelatnici ne mogu biti u Županijskoj skupštini, ali mogu u vijeću lokalne samouprave i to i jesam. Ne treba na to – istovremeno biti vijećnik i zaposlenik – gledati negativno. Na posljednjoj sjednici je apostrofirano koriste li se slobodni dani za prisustvo sjednicama. Mislim da većina ima neplaćeni ili slobodan dan jer dobiva naknadu za prisustvo sjednici. Mislim da to nije tako loše jer kao dio regionalne samouprave bolje razumijem lokalnu samoupravu, vidim što i kako na bolje mijenjati u gradu ili općini; dakle, mislim da je dobro da ljudi iz uprava budu u vijećima jer svojim iskustvom i znanjem mogu pomoći, savjetovati što da se radi, popravlja u regionalnoj ili lokalnoj samoupravi. Ne bih htjela da me se krivo shvati, ali mislim da takvi ljudi mogu jako puno pomoći savjetima, idejama, projektima.

KAportal.hr