A da li ona koja uđe u HDZ mora i u Zajednicu žena HDZ-a?
– Ne, kasnije su me uključile žene same. U početku nisam bila
toliko aktivna, ni eksponirana. Moja politička karijera je
krenula kako i treba: od komunalnih izbora, kada sam bila
nositelj liste u svojoj gradskoj četvrti. Krenula sam u HDZ-u od
početka: dijeljenja plakata, “od vrata do vrata”, upoznavanja
ljudi s tim što bismo mi na Gazi napravili… Radila sam, i danas
to radim, prave stranačke poslove i to ne izbjegavam jer smatram,
kao politolog, da su to legitimne metode kojima se ide u
političke borbe, u izbore, za svaki glas. To je dobro i zbog same
stranke da se radi, jer smo u novom smjeru, vidim da se to i
poštuje, ali dobro je u ovom jednom sveopćem dosta lošem stavu
građana prema strankama, svemu onome što one možda sada, na
žalost, predstavljaju, razbijati te predrasude i pokazivati da se
u jednom novom pristupu, s novim snagama može i dalje graditi
stranka koja je, na kraju krajeva, stvarala ovu državu i ima iza
sebe 25 godina postojanja.
Dakle, HDZ dobro radi, a što biste, kao politolog,
savjetovali SDP-u? Što da mijenjaju nakon komunalnih
izbora?
– Svi izbori do sad u slobodnoj demokratskoj Hrvatskoj su mogli
pokazati kako i na koji način funkcioniraju stranke u
demokracijama; bili smo država u tranziciji, morali smo se
dodatno demokratizirati. Meni je kao politologu sve jasno, ali
mislim da, bez obzira na razmišljanja da su birači ovakvi ili
onakvi – oni su izašli, možda ponekad manji postotak, ali i na
izbore za Europski parlament do 25 posto stanovništva Europske
unije izlazi – i odlučuje, različitim razlozima, zašto se
opredjeljuju za ovu ili onu opciju. Koliki je rad iza toga,
koliko su same stranke uložile dodatni napor, to se pokazuje kao
zreli posao, rad na terenu, u tome se vidi određena snaga, što
god tko o tome mislio. Mislim da je HDZ pokazao veliku snagu i
dobio veliku podršku birača i da će se to pokazati i na
parlamentarnim izborima, kao što je prije ovih pokazao i na
predsjedničkim.
Gdje je tu savjet SDP-u? Da se ugledaju na
HDZ?
– Ne, oni se na nas nikako ne mogu ugledati. Ovi izbori su
njima poruka da moraju raditi s novim ljudima i novim idejama,
da vraćanje u teške ideologije, velike rasprave i kriviti
stalno HDZ za nešto što oni nisu mogli ili nisu uspjeli
napraviti – što vidimo na nacionalnoj razini – ne može im više
nikako biti opravdanje prema biračima. Primjer: ono što se na
nacionalnoj razini sada definitivno vidi u sektoru regionalnog
razvoja je veliki, veliki minus Ministarstvu regionalnog
razvoja RH, što govorim iz pozicije nekoga tko radi na
projektima a bila sam u Litvi, Poljskoj… Svaka zemlja EU kao
najjači resor ima regionalni razvoj jer on je taj koji će dalje
usmjeravati druge ministre, druge sektore prema razvoju, prema
apliciranju prema EU fondovima. Mi, na žalost, nismo uspjeli
taj sustav napraviti u Hrvatskoj, a on mora biti
decentraliziran, kao u drugim EU zemljama, prema regionalnoj
upravi. Nije to napravljeno ni prema regionalnim razvojnim
agencijama u pravom smislu, kao ni lokalnoj i regionalnoj
samoupravi i svim drugim institucijama. Eto, velik promašaj
koji vidim iz sektora koji ja pratim. I u svemu ostalom je
evidentno da nema prave razvojne politike, sustava, a to je
krivnja i sadašnje Vlade koja to ne prepoznaje i ne mijenja.
Koliko te mogućnosti koje nudi EU, za koje kažete da ih
kao zemlja nismo iskoristili, koristi Županija i Grad?
– Ono što pratim kao gradska vijećnica i županijska djelatnica,
sve što se može, mi koristimo. Projekti na koje smo mogli
aplicirati idu, oni su pripremljeni i provode se, od KAquariuma
do Centra za gospodarenje otpadom i drugih manjih koje radimo. Sa
svojim resursima i svojim snagama, mi smo uistinu iskoristili
maksimum. Velika većina na tome je da se sada mnogi drugi sustavi
i programi financiranja otvore i spuštaju na teren korisnicima u
RH, pa da tih različitih projekata i sektora bude i više. No,
ponavljam, nemamo sustav i nismo iskoordinirani. Za to nismo mi
krivi, nego na nacionalnom nivou to nije dobro riješeno.
Svi pričaju kako ne znamo iskoristiti ono što nam EU
nudi, nemamo projekte, nismo ih pripremili na vrijeme…
Zašto?
– Stvar je tu kompleksna i drugačija. Primjeri iz EU pokazuju
da se i prije ulaska u Uniju svaka članica pripremila, da se
kapacitirala, zapošljavala ljude na pripremi i provedbi
projekata, na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou. U
Sloveniji je više od 10.000 ljudi zaposleno na ova tri nivoa u
valu prije 2004.! Samo za pripremu projekata koje su mislili
financirati, ugovorili su i preko 100 posto projekata, a
proveli i isfinancirali 98 posto! Bez obzira što smo se mi
iskapacitirali u Županiji, to u županijama, gradovima,
agencijama… mora doći sustavno, kao inicijativa s nacionalnog
nivoa, da bi se cijela ta priča mogla decentralizirati. Kad se
vidi što je u financijskoj omotnici u Hrvatskoj i što imamo za
to, jasno je da je potreban sustav ljudi koji će te projekte
nositi, a mi to nemamo.
Jesmo ušli u EU prerano, nepripremljeni?
– Tadašnja ministrica regionalnog razvoja Poljske Elizabeta
Bienkowska zvala je ministra Grčića da mu pokaže primjer dobre
prakse i mi ga iskopiramo, ali, koliko znam, Grčić se ni jednom
nije odazvao, da ode i vidi kako da mi to napravimo. Brutalno
sam iskrena, možda zvuči kao politikanstvo, ali to je
činjenica: trebala je to “odraditi” nacionalna razina.
Ono što Županija radi, osim projekata, godinama je i
obilježavanje Europskog tjedna.
– Europski tjedan ove godine proslavljamo pojačanjem. Županija je
2013. dobila projekt info-centar Europe Direct u Karlovcu i
zajedno ga s našim odjelom organizira, u suradnji s Knjižnicom,
Zorin domom i Glazbenom školom. Niz je aktivnosti, a središnji
događaj je u ponedjeljak, 11. svibnja, kada će biti i svečana
dodjela nagrada učenicima za literarni rad Euronovčić, radionica
s Udrugom Janja Gora s idejom što bi bilo dobro, jer svaka
članica ima nešto prepoznatljivo, staviti na 2 eura, kada
Hrvatska uvede euro. Imat ćemo nastup djece Glazbene škole s
glazbom francuskih skladatelja jer će na svečanosti biti i
veleposlanica Francuske Michele Boccoz, bit će i drugi visoki
gosti iz predstavništava Europske komisije, ministarstava.
Nagrađena će biti djeca za svoje radove, želimo ih potaknuti da
razmišljaju kako i što u EU. Obilježili smo i Dan Europe, 9.
svibnja, koji se obilježava u svim državama članicama EU.
I kao gradska vijećnica bavite se mladima, EU
fondovima…
– Ovo mi je prvi mandat u Gradskom vijeću i zadovoljna sam što
smo se u Klubu organizirali i podijelili tko će što pratiti, pa
je “moj” EU-sektor, mladi, ali i po pojedinim sjednicama
školstvo, kultura, u Odboru za poljoprivredu sam jer je sve više
programa za ruralni razvoj i ono što mi je posebno važno u
Odborima za međunarodnu suradnju i razvoj Zvijezde. Naravno da
pratim i druge sektore, ali ovo je nešto gdje sam se i ja
prepoznala, kao i moji kolege, pa su me tu i stavili. U samom
Vijeću vidimo da je demokracija. Koliko se tko, kako i na koji
način pripremio i što je kome bitnije, iz sjednice u sjednicu je
evidentno. Nama je bitnije što i koji će se projekti odraditi, u
komunikaciji smo s pročelnicima, imamo svoj Klub na kojem sve
raspravljamo. SDP je samo jednom, koliko znam, pozvao pročelnike
na sjednicu svog Kluba, vjerojatno više komuniciraju dopisima,
možda dođu i pitaju “operativce”. Kao vijećnica idem do pojedinih
stručnih suradnika i pročelnica pitam, zamolim da mi pojasne
pojedine stvari, ali i probleme koje vidim i u svojoj gradskoj
četvrti i u gradu. To je priprema, a kako izgledaju sjednice,
vidite vi novinari i javnost. Meni osobno ponekad i smeta što se
neke stvari pretjerano svode na ideologiju i stvari koje bi
trebale biti u nekom drugom planu, ali vidim da se to iz sjednice
u sjednicu ponavlja i vjerojatno i građani primjećuju da je
nepotrebno. Trebali bismo se baviti stvarnim, konkretnim temama,
koje ljude zanimaju. I ovi komunalni izbori koje smo spominjali
ne trebaju biti ideološki, nego da svatko ponudi projekte za
građane koje će i ostvariti. Mislim da su to građani prepoznali,
a po onome što vidim, radit će se i u Gradskoj upravi.
Odgovornost HDZ-a je da odradimo ono što smo obećali i mislim da
se na tome i radi.
Nekoliko vijećnika županijskih i gradskih su pročelnici u
Gradu, odnosno, Županiji, što oporba smatra nedostatkom.
– Ja kao županijska djelatnici ne mogu biti u Županijskoj
skupštini, ali mogu u vijeću lokalne samouprave i to i jesam. Ne
treba na to – istovremeno biti vijećnik i zaposlenik – gledati
negativno. Na posljednjoj sjednici je apostrofirano koriste li se
slobodni dani za prisustvo sjednicama. Mislim da većina ima
neplaćeni ili slobodan dan jer dobiva naknadu za prisustvo
sjednici. Mislim da to nije tako loše jer kao dio regionalne
samouprave bolje razumijem lokalnu samoupravu, vidim što i kako
na bolje mijenjati u gradu ili općini; dakle, mislim da je dobro
da ljudi iz uprava budu u vijećima jer svojim iskustvom i znanjem
mogu pomoći, savjetovati što da se radi, popravlja u regionalnoj
ili lokalnoj samoupravi. Ne bih htjela da me se krivo shvati, ali
mislim da takvi ljudi mogu jako puno pomoći savjetima, idejama,
projektima.
