Vlast biramo na izborima da u skladu sa svojim idejama,
svjetonazorom i sposobnostima donose odluke umjesto ili u ime
građana. Sadašnja gradska vlast ne pita građane ono bitno, kako i
u koju svrhu trošiti novac poreznih obveznika, u što ulagati, je
li u redu otvoriti novi mega trgovački centar u centru Karlovca,
što graditi…Ali se voli igrati otvorenosti i transparentnosti
kad su u pitanju zapravo nevažna, ali škakljiva moralna ili
ideološka pitanja. Pa će se igrati ekstremne demokratičnosti
online anketom da se odluči koji bi sljedeći službeni automobil
trebalo kupiti za gradonačelnika, ili kako bi voljeli da se zove
sadašnji Trg Josipa Broza Tita s izgovorom da je to posljedica
inzistiranja braniteljskih udruga, građana i bla, bla.
Drugim riječima, vlast se pokušava sakriti iza ankete u jednoj
kontroverznoj temi kako bi mogla reći “to je volja građana”, iako
svi znamo da to nije istina i da stranačke mašinerije (a HDZ se
dobro razumije u funkcioniranje stranačkih mašinerija), mogu
mobilizirati svoje članstvo i doći do rezultata kakvog žele
nasuprot drugačije misleće, a nezainteresirane većine. Unatoč
zaklinjanju HDZ-a na vraćanju izvornom “tuđmanizmu” koji
uključuje i Tuđmanov pozitivan stav o Titu, Tito vjerojatno u
Karlovcu neće preživjeti HDZ-ovu vlast. Kako i bi, u Karlovcu
nije preživjela ni sloboda kao univerzalna vrijednost, jer su
perivoj s njenim imenom HDZ-ovci preimenovali upravo imenom prvog
hrvatskog predsjednika.
Ništa nije sveto, zašto bi bio Josip Broz? Kad se već ide tim
putem, predlažemo da se okanu imena koja nose bilo kakvu
ideološku podlogu. Možda da “sloboda” ponovno dobije zasluženo
mjesto na karlovačkim ulicama i trgovima? Možda vlast treba učiti
iz prošlosti? Recimo, iz teksta u nastavku iz vremena zrelog
socijalizma gdje je vidljiv odmak od prakse da ulice dobivaju
“ideološka” imena, pa smo dobili Lipanjsku i Cvjetnu ulicu i
ulice po planinama od kojih su doduše neke ipak bile previše
“srpske” da bi preživjele u demokratskoj Hrvatskoj. Ako je vlast
koja je osvojila većinu na izborima uvjerenja da za Tita, tog
neprijeporno najvećeg državnika s ovih prostora, u imenima
karlovačkih ulica i trgova nema mjesta, neka to pošteno i
otvoreno kaže i preuzme odgovornost, a ne skriva se iza
kojekakvih anketa. I ako to učini, neka joj Lipanjska i Cvjetna
budu na pameti, neka vlast ne bude toliko glupa da novim imenom
izaziva nove podjele među ljudima.
Imena novim ulicama, Karlovački tjednik, 10. srpnja
1980.
Nakon višemjesečnih rasprava Vijeće mjesnih zajednica karlovačke
Općinske skupštine na posljednjoj je sjednici donijelo rješenje o
imenima ulica. Riječ je o davanju imena u novim dijelovima grada
gdje su izgrađeni novi sadržaji kao i o imenima postojećih ulica
koje ga do sada nisu imale. Imena su dobile 23 male ulice, koje
su do sada nosile zbirne nazive pojedinih područja. Tako je
ulicom Doktora Gaje Petrovića imenovana ulica koja vodi od Ulice
Lole Ribara prema osnovnoj školi “Herta Turza”, vrtiću “Banija” i
Školskoj ambulanti na Baniji. Ulicom Novi Novaki imenovana je
ulica u Novakima, desno od ulice Kaštel, prema sjevernom dijelu
Pokuplja. Prilaz Korani dobila je naziv ulica koja vodi od
Kurelčeve ulice do stepenica na gradskom kupalištu na Korani.
Ulicom Aleksandra Majdera imenovana je ulica koja vodi od Rakovca
do Foginovog kupališta. Šetalište koje ide od Rakovca uz Riblji
restoran, hotel “Koranu” i nizvodno po nasipu do hotela za samce
u Milašinčićevoj ulici na Gazi, dobilo je naziv Koransko
šetalište. Šetalište Raše Stanisavljevića naziv je šetališta od
Radićeve ulice uz OŠ “Dragojla Jarnević”, do parkirališta kod
hotela “Korana”. Prilazom Kozjači imenovana je prva ulica lijevo
od Riječke ulice idući pravcem od Mrzlog Polja prema Švarči.
Beloševačkom ulicom imenovana je treća ulica koja vodi u tom
pravcu, dok je četvrta ulica u tom nizu dobila naziv Mokrice.
Cvjetnom ulicom imenovana je peta ulica lijevo od Riječke ulice,
a šesta ulica u tom pravcu dobila je naziv – Lipanjska ulica.
Naselje Galović Brdo imenovano je naselje na Galović brdu i
produžetak naselja preko ceste koja vodi paralelno sa
željezničkom prugom. Ulicom Mrežnički zatok imenovana je ulica
prva desno idući od pravca Plitvice prema Karlovcu od mrežničkog
mosta. Mostanjski odvojak imenovana je ulica (prva lijevo) idući
od Plitvica prema Karlovcu, koja vodi iza stare željezničke
pruge. Triglavskom ulicom nazvana je ulica na Bašćini koja ide
ravno od Ulice 4. juli potkraj OŠ “Vjekoslav Karas” na Švarči u
pravcu Mrežnice. I ostale ulice na Bašćini dobile su imena po
našim planinama. Tako je Kalničkom ulicom imenovana ulica na
Bašćini, prva lijevo od Triglavske ulice. Romanijskom ulicom
imenovana je druga ulica lijevo od Triglavske idući od škole
prema unutrašnjosti naselja. To je ulica koja ide od glavne ceste
u Mostanju ispod pruge. Zlatiborskom ulicom imenovana je četvrta
ulica lijevo od Triglavske idući od škole prema unutrašnjosti
naselja Bašćina. Lovćenskom ulicom imenovana je peta ulica lijevo
od Triglavske idući od škole također prema unutrašnjosti naselja.
I ulicom Ljudevita Šestića imenovana je ulica koja ide od Ulice
8. divizije uz knjižnicu “Ivan Goran Kovačić” prema galeriji i
arhivu (u izgradnji). Nakon donošenja rješenja o imenima ulica
Komitet za komunalno-stambene poslove i urbanizam karlovačke
Općinske skupštine pristupit će izradi tipskih uličnih tabli s
natpisom imenovanih ulica kao i izdavanje rješenja o kućnim
brojevima i postaviti ih na stambenim i poslovnim objektima.
Pripremio Tihomir Ivka