Da postoji mnoštvo nejasnoća među vlasnicima nekretnina koji su obvezni podnijeti prijavu, potvrđuju i strukovne udruge
U Hrvatskoj postoji oko 125 tisuća malih iznajmljivača, a samo trećina njih živi na istoj adresi na kojoj se nalazi i njihov apartman. Svi ostali, poput Ante Glavaša iz Splita, do kraja ožujka moraju podnijeti poreznoj upravi zahtjev za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine.
“Najveći je problem što ne znamo još jel mi moramo sami prijavljivat, hoće li nas porezna možda sama obavijestit da spadamo u tu i tu kategoriju. Tako da je stvarno još uvijek jako puno nejasnoća, a rokovi su pred vratima”, govori Ante Glavaš, mali iznajmljivač.
Brojne nejasnoće
Kad je riječ o ovom porezu, otvara se čitav niz pitanja.
“Ja san se nada da ću, da će to još potrajat neko vrime međutim već je to znači na pragu, na samim vratima. Vjerojatno ću se ja još spremit za to”, kaže Darko Karađole iz Splita.
Slično razmišlja i Darinka Tomić, koja ističe:
„Ali mi nije jasno, ljudi koji ne iznajmljuju zašto trebaju plaćat na stan porez. Nitko ne živi unutra, ne vidim razlog da plaća. Ako plaća komunalije, neke doprinose, sve uredno, ja mislim da ne treba ga oporezivat.”
Da postoji mnoštvo nejasnoća među vlasnicima nekretnina koji su obvezni podnijeti prijavu, potvrđuju i strukovne udruge.
“Ljudi nas zovu, stalno nam šalju mailove. Nije im jasno na koji način i kako će se njihove nekretnine tretirat. Moram reći da se ovdje radi o jednoj sinergiji tri zakona koja će se reflektirat na jako puno ljudi koji možda u ovom trenutku uopće ne znaju da će se na njih odnosit”, upozorava Hana Matić, potpredsjednica udruge ‘Spasimo male obiteljske iznajmljivače’.
Zbog širenja dezinformacija, iz Udruge obiteljskog smještaja savjetuju svima da se izravno obrate poreznoj upravi.
Zakon pod kritikama – najavljena i tužba Ustavnom sudu
Prednost u ovom slučaju imaju oni koji imaju prebivalište na adresi nekretnine koju iznajmljuju, pojašnjava Barbara Marković iz Hrvatske udruge obiteljskog smještaja:
“Domaćini su zaštićeni ako imaju prijavljeno prebivalište u kući u koju iznajmljuju odnosno gdje su im apartmani. Dakle oni su zaštićeni i izolirani od ovoga poreza na nekretnine. Naravno i svi oni koji imaju prebivalište na mjestima, dakle u stanovima u kojima žive duže od 10 mjeseci se smatra, oni isto ne podliježu porezu na nekretnine.”
Udruga ‘Spasimo male obiteljske iznajmljivače’ smatra kako je zakon nepravedan te najavljuje ustavnu tužbu.
„Drugačije se porezno tretira kratkoročni i dugoročni najam bez obzira na to što se radi o dohotku od imovine, a najvažnija stvar je kršenje prava vlasništva jer nitko bez ustavne osnove ne može nekom zabranit na koji način će raspolagati svojom nekretninom i hoće li ostvarivat imovinsku korist od nje“, naglašava Hana Matić.
Dok se čeka odluka Ustavnog suda, rok za predaju zahtjeva ostaje nepromijenjen. U slučaju nepridržavanja zakonskih obveza, prijete novčane kazne koje mogu premašiti iznos od šest tisuća eura.
