Tijekom 2023. godine Hrvatska je uvezla više od 55 tisuća tona ribe, vrijedne 211 milijuna eura
Uoči Velikog petka cijene ribe poput oslića, pastrve ili orade dosegle su one kilograma teletine. Ana iz Splita priznaje: “Skupo mi je, a šta ću. Puno sam potrošila, ne smijem reći da mi doma ne znaju koliko sam platila.”
Danka iz Zagreba komentira situaciju: “Gospodin Plenković može sebi priuštiti, ali ljudi koji imaju male mirovine naravno da ne mogu.” Cijene su porasle, a ponuda je sve oskudnija, potvrđuje i Neda iz Splita: “Pa dosta skupo, jako skupo – srdela najjeftinija i nema je.”
Vremenski uvjeti
Razlog tome objašnjava Siniša, prodavač na splitskoj ribarnici: “Ja sam vitar i zovem se jugo, eto to je u ponudi.” Zbog vremenskih uvjeta i slabe domaće ponude, tradicionalna uskrsna trpeza sve više ovisi o uvozu – srdela na tanjurima uglavnom dolazi iz Španjolske, Francuske i Italije.
“Da nije uvoza ja ne znam šta bi mi prodavali, da budemo iskreni”, iskreno priznaje Siniša.
Podaci potvrđuju ovu ovisnost. Tijekom 2023. godine Hrvatska je uvezla više od 55 tisuća tona ribe, vrijedne 211 milijuna eura. Samo godinu kasnije uvoz je porastao na čak 65 tisuća tona, uz vrijednost od 231 milijun eura – što je porast od 20%, prema Državnom zavodu za statistiku.
Količina ribe
Antonio Šunjić, potpredsjednik Ceha ribara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, upozorava: “Mi nemamo u svojoj ponudi dovoljne količine ribe koje mogu zadovoljiti turističku sezonu. Ljuti nas što nam to skida cijenu, na tržištu je puno te ribe i teško je prodati.”
Iako je broj ribara u porastu, količina ulovljene ribe je u padu – sa skoro 50 tisuća tona, prošle godine pala je na svega 36 tisuća tona. U prvoj polovici ove godine, iz Jadrana je izvučeno tek nešto manje od tri tone male plave ribe.
Direktor jedne od najvećih tvrtki za distribuciju ribe potvrđuje da toliko prosječno stigne dnevno u Zagreb, a uoči Uskrsa taj broj značajno raste. “U Uskrsnom tjednu negdje otprilike od 30 do 40 posto više ribe dovezemo i proda se”, ističe Mario Mandac.
Sve se proda
Unatoč višim cijenama – riba se ipak proda. “Najviše su poskupjele orade, brancini, pastrve, losos, šaran i lignje”, navodi Mandac. A koliko su poskupjele? “Oko 10, ako ćemo biti precizni između 5 i 10 posto”, dodaje.
Antonio Šunjić naglašava da se cijene moraju prilagoditi: “Svuda u Hrvatskoj su se povećale plaće, sve su se cijene povećale – ulja, nafta, sve nam se povećalo i uz to slabije loviš – kako ćeš kompenzirati taj trošak da ne radiš u minusu nego s korekcijom cijena, ali to nisu velike korekcije.”
Korekcije cijena potrebne su i u domaćoj proizvodnji, koja je samodostatna tek kada je riječ o jajima – dok sve ostalo, uključujući i ribu, uglavnom dolazi iz inozemstva.
