5G tehnologija mogla bi donijeti revoluciju u zdravstvu. Operacije na daljinu, drugačije organizacija obiteljske medicine, drugačiji monitoring pacijenata... Ali mnogi brinu da donosi i negativne posljedice na ljudsko zdravlje. O svemu tome Mojmira Pastorčić razgovarala je sa specijalisticom epidemiologije i zdravstvene ekologije dr. Matijanom Jergović

Za početak, kako to da se epidemiologinja bavi 5G tehnologijom? „Zato što je zdravstvena ekologija uža specijalizacija za epidemiologe i specijaliste javnog zdravstva gdje proučavamo kako nešto iz okoliša, bilo da je to fizikalno, kemijsko ili biološko, negativno utječe na zdravlje i dajemo prijedloge kako to spriječiti“, objasnila je dr. Jergović.

Je li opravdan strah ljudi od 5G tehnologije? Postoje li istraživanja koja ukazuju na povezanost između 5G tehnologije i nepovoljnih posljedica? „Napravljen je veliki broj istraživanja vezan za utjecaj neionizirajućih magnetskih polja na ljudsko zdravlje, tako da ne možemo reći da nema istraživanja. Međutim, jedini sigurno dokazani uzročno posljedični simptom ili učinak koji se javlja je biološki učinak zagrijavanja površinskog tkiva, od jednog do dva centimetra u dubinu. Zbog toga postoje zaštitne mjere, ponajviše za profesionalno izloženu populaciju, zatim zaštita očiju, sigurnosni razmaci i zaštitna oprema“, istaknula je.

Nova tehnologija donosi racionalnije upravljanje zračenjem

Ono što mnoge brine je što za 5G tehnologiju mreža baznih stanica mora biti gušća. Je li to razlog za zabrinutost? „Tehnološki dio struke jasno komunicira što će donijeti 5G tehnologija. Bit će gušći broj baznih stanica koje će emitirati neionizirajuća magnetska polja, ali na neki način, radit će se pametnija distribucija. Što to znači? Neće biti lepezastog emitiranja kad treba i kada ne treba, nego će se ciljano, kada se uređaji spajaju na mrežu, koristiti najbliži mogući izvor elektromagnetskog polja. Dakle, možemo reći da će se novom tehnologijom racionalnije upravljati te da bi ukupna izloženost trebala biti manja. Ne zaboravimo, novom tehnologijom se penjemo na više frekvencije koje imaju manji učinak tog zagrijavanja tako da očekujemo da će s novom tehnologijom biti i manji učinak na zdravlje, ali dapače, to treba nastaviti pratiti. Zato mi zdravstveni djelatnici snažno zagovaramo mjerenja razina neionizirajućih elektromagnetskih polja i transparentnu objavu tih razina u javnosti“, izjavila je dr. Jergović.

U pogledu propisa, Hrvatska je u zlatnoj sredini

Jesu li doista u Hrvatskoj propisi takvi da su manje dozvoljene količine zračenja nego u ostalim zemljama? Jesu li kod nas stroži propisi od međunarodnih? Mi smo u skladu s europskim načelima, ali u ovom trenutku možemo reći da u odnosu na dvadesetak europskih zemalja imamo strože kriterije. Ne zaboravimo, u Europi postoje i neki eksperimentalni gradovi koji su krenuli s još nižim razinama i imaju još strože kriterije, što je pravo svake zajednice. Hrvatska je u ovom trenutku u nekoj zlatnoj sredini i da smo dobro područje za istraživanje, inovacije i ulaganja u zdravlje, što mi očekujemo od novih tehnologija.

Već smo razgovarali djelomično o tim istraživanjima, elektromagnetsko zračenje po klasifikaciji spada u grupu 2B kancerogenih tvari. Što je još u toj grupi? „Kada govorimo o kategorizaciji Svjetske zdravstvene organizacije, to jest, Agencije za istraživanje raka, govorimo o tome da je jedna multidisciplinarna skupina stručnjaka evaluirala sve znanstvene dokaze. To uključuje i istraživanja sa životinjama, istraživanja na stanicama, eksperimente, modeliranja i istraživanja na ljudima i kategorizirala nam je zapravo što kažu znanstvene studije u tom trenutku. Tako je 2011. godine, nakon što je godinu dana prije objavljeno prvo epidemiološko istraživanje koje je izazvalo nekakve dvojbe, Svjetska zdravstvena organizacija kategorizirala izloženost neionizirajućim elektromagnetskim poljima kao kategoriju 2B, što znači „moguće kancerogen“. To znači da su nedovoljna istraživanja na ljudima a dovoljna na životinjama ili obrnuto, ili u trećoj varijanti, nema dovoljno istraživanja ni na ljudima niti na životinjama, ali eksperimenti i modeli pokazuju da postoji nekakva moguća poveznica. U toj kategoriji su i ispušni plinovi naših automobila, ne samo dizelskih, u toj kategoriji je aloe vera. U kategoriji iznad, dakle radi se o još većoj opasnosti kategoriji 2A koja znači „vjerojatno kancerogen“ je crveno meso, koje previše konzumiramo, a u toj kategoriji je i olovo, kojemu smo također kontinuirano izloženi“, podsjetila je.

https://kaportal.net.hr/promo/4149818/epidemiologinja-razbija-teorije-zavjere-bitno-je-razlikovati-znanstveno-i-neznanstveno/

„Znači, bit je priče da kada Svjetska zdravstvena organizacija radi kategorizacije na neki način potiče nastavak istraživanja tog potencijalno štetnog učinka. To nije konačna kategorizacija nego poticaj za nastavak istraživanja“, objašnjava dr. Jergović.

Smanjenje razine izloženosti i do deset tisuća puta

Rađena su i brojna istraživanja o utjecaju mobitela na ljudsko zdravlje. Je li ikada dokazana neka povezanost između korištenja mobitela i raka na mozgu? „Upravo ta najvažnija interfon studija iz 2010. koja je bila poticaj Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji da kategorizira ovo kao 2B „moguće kancerogen“ je u zapravo jasno komunicirala da nisu našli poveznicu. Međutim, dvojbu je izazvalo to što su u istraživanje bili uključeni ljudi koji su imali tumor na mozgu, vrstu gliom, i oni su po sjećanju, što znači da su podaci prikupljeni s mogućom greškom jer su ljude nakon što su oni već dobili tumor ispitivali na kojoj strani češće drži mobitel. Tako se pokazalo da ljudi koji imaju tumor na lijevoj strani mozga su češće prijavljivali da su držali mobitel na lijevoj strani. U našim epidemiološkim istraživanjima kažemo da je tu prisutan mogući confounding, znači greška pri prikupljanju podataka jer je moglo doći do pogreške u sjećanju. U svakom slučaju, nije utvrđena uzročno posljedična veza“, istaknula je dr. Jergović.

Ipak postoje neke preporuke na koji način koristiti mobitel, gdje ga držati i tako dalje, ipak postoje neke korelacije između mobitela i zdravlja. „Tako je, upravo zbog tog biološkog učinka zagrijavanja svakako preporučujemo da se mobilni uređaji koristi što dalje od tijela, uvijek preporučujemo korištenje slušalica zato što taj razmak od pola metra smanjuje izloženost smanjuje izloženost elektromagnetskim poljima čak do 10.000. Dakle, mobitel na uhu i mobitel u ruci znači razliku od 10.000 manje razine izloženosti elektromagnetskim poljima“, savjetovala je dr. Jergović.

5G tehnologija i teorije zavjere

Što je s mobitelom u džepu? "Jako je važno, pogotovo za muškarce, da se zbog blizine reproduktivnih organa, da se mobitel drži dalje od tijela. Muškarci često nose mobitel u džepu, ali ni u džepu kod gornjeg dijela tijela, niti u džepu kod donjeg dijela tijela, nego u torbi. Preporučuje se da mobitel ne koristimo tijekom punjenja uređaja, preporučuje se uređaj prisloniti na uho tek kad se uspostavi veza, jer kada se uspostavlja veza su veće razine zračenja. Osim toga, preporučuje se ne spavati uz mobilni uređaj, preporučuje se racionalno ga koristiti i ne koristiti mobitel u zdravstvenim ustanovama, prometu gdje uređaj može izazvati neke interferencije s ostalim uređajima oko nas", kazala je.

5G mreža je u ovom trenutku predmet mnogih teorija zavjere. Mnogi je povezuju s pandemijom koronavirusa. Svjedoci smo da s ruske državne televizije stiže demonizacija 5G tehnologije koje govore da je to eksperiment na čovječanstvu, i snimaju takve dokumentarce. Jako je bitno u ovom trenutku znati kako razlikovati znanstvene od neznanstvenih informacija. Svatko od nas ima neko usko područje vještina i znanja, teško mi je kao epidemiologu i zdravstvenom ekologu razmišljati zašto se u nekim zemljama toliko boje 5G tehnologije. Nedavno sam naišla na istraživanje koje kaže samo do 20 posto osoba u zapadnim europskim zemljama misle da 5G negativno utječe na zdravlje. Teško mi je razumjeti zašto nismo toliko ustrašeni od drugih javnozdravstvenih prioriteta kao što je COVID-19 ili kardiovaskularnih bolesti. Zašto nemamo strah od neredovitog bavljenja tjelesnom aktivnošću? Zašto nemamo strah od konzumacije prekomjerne količine crvenog mesa i polugotovih proizvoda? Zašto nemamo strah od preskakanja preventivnih pregleda na koje mi iz javnog zdravstva kontinuirano pozivamo?“, pita se dr. Jergović.

"Kada struka šuti, nestručni dio javnosti počne formirati javno mnijenje"

„Jednostavno rečeno, potrebno je povjerenje i potrebno je da mi iz struke malo jasnije i jednostavnije i češće komuniciramo s javnošću, a to je dobro prepoznala Svjetska zdravstvena organizacija. Kada je struka tiha, kada struka šuti, nestručni dio javnosti, i to najglasniji pojedinci, počinju formirati javno mnijenje, pa čak utjecati i na stvaranje javnozdravstvene politike i na neke odluke. Međutim, nama zdravstvenjacima nije prirodno komunicirati s medijima. Mi za to nismo osposobljeni i često kompliciramo. Zato nam je i ovo prilika da na jednostavan način približimo neke opasnosti iz okoliša za ljudsko zdravlje“, istaknula je.

Što će 5G tehnologija donijeti u medicini? Jedna od stvari koje se često spominju su operacije na daljinu, ali i drugačiji način praćenja zdravstvenog stanja pacijenata, te drugačiji način funkcioniranja obiteljske medicine. „Telemedicina u zdravstvu je već davno započela s pružanjem zdravstvene skrbi onima koji imaju manje dostupnu zdravstvenu skrb. Dakle, ako netko živi na udaljenom otoku, pomoću telemedicine i video veze možete dobiti mišljenje specijalista iz neke velike bolnice iz Zagreba ili Splita“, objasnila je dr. Jergović.

„Telemedicina već je na neki način pionir u tom području. Međutim, mi polažemo velike nade u tehnologiju. Istina je da još uvijek ne znamo koje ćemo sve imati benefite, ali već sada iz ovih početnih istraživanja koji se financiraju iz Europskih fondova istraživanja i razvoja gdje surađujemo mi zdravstveni djelatnici s tehničkim i IT strukama, očekujemo veliku pomoć za prevenciju padova, brigu i skrb za starije osobe, olakšanje vezanu za sigurnost prometa, gdje će nam ta autonomna vozila smanjiti mogućnost ozljeda i nesreća koje su jedan od javnozdravstvenih prioriteta. Nadalje, očekujemo benefite vezan uz niskougljični razvoj, prilagodbu klimatskim promjenama jer će i promet biti promijenjen, s manjim emisijama ispušnih plinova. Očekujemo olakšanje u praćenju utjecaja zagađenja u okoliš kako bismo lakše prikupili podatke. I dronovi za prikupljanje podataka moći će raditi neka mjerenja za koja sada šaljemo ljude, a koji pritom mogu biti izloženi štetnim kemikalijama, primjerice u slučaju nekog velikog požara na odlagalištu ili nešto slično“, istaknula je.

5G donijet će 4P u medicini

„Naravno, to su mjere vezane za zdravlje populacije. Ali na razini pojedinca, kaže se da će 5G donijeti 4P medicinu, što znači da će medicina biti još više preventivna, prediktabilna što znači da ćemo točnije moći predvidjeti moguće ishode, medicina će postati više participirajuća, što znači da će građani sami moći prikupljati podatke i pratiti neku mjeru, primjerice prikupljati podatke koliko dnevno hodaju i na taj način možda dobivati jeftiniju zdravstvenu skrb u zemljama gdje se ona naplaćuje, i medicina će biti više personalizirana. Dakle, sve što radimo, ta mjerenja, ako ste kardiovaskularni bolesnik, svi podaci će se prikupljati i da liječnik specijalist koji prati određenu skupinu može vidjeti tko mu je hitan, tko mora doći kod njega da mu se modificira terapija. Osim toga, na temelju tih praćenja uz pomoć novih tehnologija, bit će moguće racionalnije dodjeljivanje prioriteta u pogledu dijagnostičkih metoda. Smatram da stvarno nije u redu novosti koje nam donosi tehnologija u startu odbaciti zbog neznanja i straha, jer zaista očekujem da će s njom doći drugačiji način preventivne medicine i da će nam to na kraju donijeti brojne benefite“, kazala je dr. Jergović.

Za procjenu opasnosti ključna su mjerenja

„Uvijek se bojimo novog i nepoznatog. I zato je ono što nam je najvažnije - mjerenja. Za sve novo što dolazi, u Zavodu za javno zdravstvo stvarno ima to dobro naslijeđe da moramo mjeriti kako nešto iz okoliša utječe na naše zdravlje. Nema te tehnologije za koju se ne može izmjeriti najkritičnije parametre. Mi smo tu da tehničkim i drugim strukama kažemo koliko često, koliko dugo i što je sve potrebno mjeriti ako uvodimo nešto novo u naš okoliš. Bez obzira je li riječ o proizvodnji, obrada otpada emisije ispušnih plinova ili novi prometni uređaji, sve se može izmjeriti. Samo je bitno ono čemu Europa sada pridaje veliku pažnju - multidisciplinarno procijeniti je li to što smo izmjerili nešto govori, trebamo li nadopuniti mjerenja, trebamo li produžiti mjerenja i na taj način se procjenjuje kako nešto iz okoliša utječe na zdravlje“, istaknula je.  

„Razlika između opasnosti i rizika je u tim kvantitativnim podacima - rezultatima mjerenja. Ako nešto nemamo prisutno u okolišu, nije u redu plašiti javnost da nešto može negativno utjecati na zdravlje. 5 G tehnologija je nešto što tek dolazi i mislim da je korektnije mjeriti i transparentno kroz javno dostupne web GIS portale kao što ima HAKOM - regulatorna agencija za mrežne djelatnosti objaviti sva mjerenja koja su napravili. Svaki građanin može vidjeti u cijeloj Hrvatskoj najbližu točku na kojoj su provedena zadnja mjerenja. Ono što bi mi kao zdravstvenjaci voljeli jest veći broj mjerenja, ono što teleoperateri rade tijekom postavljanja bazne stanice, voljeli bismo da svi dionici koji rade mjerenja budu prisutni i sudjeluju. Mjerenja se provode, ta mjerenja nisu izmišljena, imamo šest ovlaštenih mjeritelja u Hrvatskoj pod strogim kontrolama Hrvatske akreditacijske agencije, a u jednom mjerenju sudjeluje deset ljudi. Dakle, takvo što je nemoguće lažirati. Sve to treba transparentno dati ljudima na uvid. Nama je naša ekološka karta Grada Zagreba upravo to pokazala - sve što smo izmjerili stavljamo na uvid građanima. Neki su se na početku bojali da će to izazvati salve pitanja, međutim dogodilo se upravo suprotno - građani su sami počeli pronalaziti podatke za svoje najbliže i demantira neke svoje strahove. Tako da nam je cilj dati podatke građanima da vide i da nas pitaju ako nešto nije jasno“, zaključuje dr. Jergović.