Za pohvale su nedavno postavljene informativne ploče Zelenila koje otkrivaju bogatu baštinu karlovačkih groblja, od monumentalnih mauzoleja do kulturne i vjerske raznolikosti koja je oblikovala grad.
Groblja su posljednja počivališta, ali nisu samo to. Kroz imena na nadgrobnim spomenicima, godine i epitafe mogu se iščitati priče o ljudima, a pokojnici u svojoj tišini pričaju priče o Karlovcu. Šetnja grobljem postaje pravo putovanje kroz prošlost grada, gdje svaki spomenik skriva priču koju vrijedi otkriti.
Zelenilo je nedavno postavilo informativne ploče koje posjetiteljima olakšavaju snalaženje među stazama groblja, ali i omogućuju upoznavanje s bogatom poviješću i najvažnijim stanovnicima Karlovca. Pohvala je svakako na mjestu, šteta što ih nisu postavili i ranije. Ploče jasno označavaju grobna polja, ističu poznate osobe i značajnije spomenike, podsjećajući nas na generacije Karlovčana koji su gradili, branili i oblikovali grad.
Turistički značaj
Na taj način, ono što naglašavamo, groblja dobivaju i svoj turistički značaj. Ispod starog grada, četiri groblja naslanjaju se jedno na drugo:
Katoličko groblje Dubovac najveće je i najpoznatije, osnovano 1820. godine. Ovdje počivaju mnoge poznate karlovačke obitelji, svećenici, profesori, umjetnici i obrtnici koji su oblikovali kulturni i društveni život grada.
Pravoslavno groblje je najstarije, zanimljivo je da se, ovisno o izvorima, kao godine osnivanja navode tri godine: 1784., 1785. i 1793. godina. Smješteno je u neposrednoj blizini i svjedoči o stoljetnom suživotu različitih vjera i kultura. U njemu počivaju ugledni pripadnici srpske zajednice – trgovci, učitelji i obrtnici koji su značajno doprinosili razvoju Karlovca.
Židovsko groblje, nastalo 1816. godine, ističe se impresivnim tamnim mramornim spomenicima i mrtvačnicom sagrađenom po uzoru na antički hram. Nedavno obnovljeno, ovo groblje svjedoči o povijesti židovske zajednice u Karlovcu i jedini je primjer židovske sakralne arhitekture u gradu.
Groblje Jamadol, najmlađe karlovačko groblje, osnovano 1989. godine, smješteno je u mirnom dijelu grada. Poznato po svojoj tišini i prirodnom okruženju, Jamadol čuva uspomene na mnoge svakodnevne, ali posebne Karlovčane – radnike, roditelje, susjede i prijatelje.
Katoličko groblje otvoreno je 1. studenoga 1820. godine, a prvi pokopani Karlovčanin bio je Georgius Koschnad. Tijekom vremena groblje je više puta proširivano. Godine 1870. podignuta je kapelica Svih Svetih, a uz Nemčićevu ulicu nikli su prvi mauzoleji. Među njima se ističu obitelji Hančević, Turković, Vranyczany, Türk i Hoffmann – svaki iz svoje epohe, podjednako značajan za povijest Karlovca.
Priča o mauzolejima
Mauzoleji daju groblju jednu posve drugu dimenziju. Nalaze se uz ulazni dio groblja i zajedno s kapelom Svih Svetih oblikuju mali trg – mjesto dolaska i oproštaja. Riječ je o impresivnim primjerima stilova druge polovice 19. i početka 20. stoljeća, projektima tada vodećih arhitekata poput Hermana Bolléa, Kuna Waidmanna, Otta von Hofera i Franje Kleina.
Mauzolej obitelji Vranyczany
Impozantni mauzolej u neobizantskom stilu jedinstven je u karlovačkoj arhitekturi. Kvadratnog tlocrta s kupolom, unutrašnjost je osvijetljena prozorima na visokom tamburu, a središnja niša krasi oltarna kompozicija. Bogati zidni oslik s fitomorfnim motivima, tipičan za kraj 19. stoljeća, vjerojatno je djelo istaknutog hrvatskog slikara. Glavni portal ističe obiteljski grb s geslom „Fratrum concordio“, dok su stupovi i bifore klesani od kamena, a vitraji dodatno naglašavaju umjetnički značaj. Mauzolej, izgrađen oko 1870. godine, vjerojatno prema projektu Otta von Hofera, ujedinjuje sakralnu i sepulkalnu funkciju, a u njemu su pokopani članovi obitelji Vranyczany, poznate po doprinosima društvenom, kulturnom i gospodarskom životu Karlovca.
Mauzolej obitelji Türk
Mauzolej Franji Ksaveru Türku i njegovoj supruzi Katarini projektirao je 1892. godine njemački arhitekt Kuno Waidmann. Kvadratnog tlocrta, s lomljenim krovištem i izduženim tornjem s lanternom, unutrašnjost je oslikana bogatim kolorističkim zidnim oslikom. Vanjski oblik obilježavaju neogotički detalji – fijale, slijepi arkade, bifore i kontrafori. Klesani portal sa zašiljenom lunetom u kojoj je obiteljski grb podupiru stupovi od crvenog mramora, a vitraji dodaju jedini koloristički naglasak. Mauzolej se ubraja među najuspjelije sepulkalne građevine kraja 19. stoljeća u Hrvatskoj.
Mauzolej obitelji Hoffman
Mauzolej krojačke obitelji Hoffmann, izgrađen 1929. godine prema projektu zagrebačkog inženjera Elemera Treppera, podsjeća na antički hram. Triumfalni trijem pročelja nose četiri toskanska stupa, a friz s metopama i pojednostavljenim triglifima prati arhitrav ispunjen epitafom. Podzemna grobnica, elegantno uređena, čuva pokop svih članova obitelji Pavla i Josipe Hoffmann. Gradnju je izveo karlovački graditelj Julijan Jamnicky, a mauzolej predstavlja spoj klasične forme i profinjenog historicističkog stila, upečatljiv među karlovačkim sepulkalnim građevinama.
Mauzolej obitelji Turković – Vuković
Mauzolej trgovačke i brodograditeljske obitelji Turković, sagrađen u sedamdesetima 19. stoljeća, primjer je skromnijeg neogotičkog oblikovanja, ali značajan i arhitektonski i povijesno. Grobnica je ukopana, s ulazom u podu, a u njoj počivaju Vjenceslav Turković, Josipa, Ivana, Milivoj, Ljuboslava i Jelka Turković, kao i članovi obitelji Krešić. Unatoč jednostavnijim dimenzijama i vanjskom oblikovanju, mauzolej jasno svjedoči o položaju i doprinosu obitelji Karlovcu tijekom 19. stoljeća. Danas je u vlasništvu obitelji Vuković, a njegovo očuvanje pruža uvid u život i običaje karlovačke trgovačke elite tog vremena.
Šetnja po karlovačkim grobljima nije samo tiha šetnja među spomenicima, već prava lekcija iz povijesti grada. Od monumentalnih mauzoleja, poput onih obitelji Vranyczany i Türk, preko elegantnog klasicizma Hoffmannovog mauzoleja, do skromnijeg, ali povijesno značajnog mauzoleja Turković–Vuković, svaka građevina priča svoju priču.
NAPOMENA: U članku se koriste navodi iz knjige “Katoličko groblje Dubovac” autorica Tatjane Horvatić i Marinke Mužar
