Vinograda, barem u teoriji, ne bi trebalo biti sve do podno Velebita, ali na jadranskoj strani. Međutim, da to baš i nije tako uvjerila se ekipa Skrivenog raja nadohvat ruke i to na Kordunu, u Slunju.
Kušanje kvalitetnih i vrhunskih vina u podrumima lokalnih vinara odavno je u turističkoj ponudi ruralnih dijelova Karlovačke županije. Vinorodni obronci s vinogradima i kletima protežu se od Žumberačkog gorja preko Vivodine, Ozlja i dugoreške Vinice, sve do Cetingrada i Slunja. Štooo?!
Ne treba biti enolog ili dobar poznavatelj vina, ali i osnova geografije da se uoči da nešto u ovoj rečenici baš i ne štima. Naime, u udžbenicima za buduće agronome piše da je Hrvatska podijeljena na dvije vinogradarske regije – kontinentalnu i primorsku. “Južno od Plešivičke podregije je mala podregija Pokuplje s kojom završava regija Kontinentalna Hrvatska, jer dalje su goroviti tereni s oštrom klimom, koji nisu pogodni za uzgoj vinove loze. Ta podregija ima 3 vinogorja: karlovačko, petrinjsko i vinogorje Vukomeričke gorice. Karlovačko vinogorje, u koje pak ne spada ozaljsko – vivodinski kraj (pridružen Plešivičkom), završava na dugoreškom području.
Vinograd u Ponoru
Vinograda, barem u teoriji, ne bi trebalo biti sve do podno Velebita, ali na jadranskoj strani. Međutim, da to baš i nije tako uvjerila se ekipa Skrivenog raja nadohvat ruke i to na Kordunu, u gradu Slunju. Prvo u podrumu, a zatim i u vinogradu vrijednog i jedinog slunjskog vinara Igora Obrovca. Iako, u vinarskom smislu to lagano za rubriku “vjerovali ili ne”, činjenica je da je ovaj vinar uzgojio vinograd s plemenitim sortama na svojoj djedovini u Ponoru, mjestu na pola puta između Slunja i Cetingrada, te za svoja vina dobiva zlatne medalje, a najveće priznanje stiglo mu je sada, kad je za svoj chardonnay i bijeli manzoni iz 2021. dobio oznaku – vrhunskog vina! Kako nam je ispričao ovaj diplomirani agronom na smjeru voćarstva, vinarstva i vinogradarstva, komisija se vjerojatno hvatala za glavu kad su na kraju vidjeli otkud vino koje su ocijenili visokim ocjenama dolazi, a bili su u nevjerici i njegovi kolege s fakulteta.
– Da proizvedem maslinovo ulje u Krapini i dobijem nagradu na nekom sajmu u Istri, evo, ovaj je uspjeh otprilike s time usporediv.
– Jedini sam registrirani proizvođač vina južno od Karlovca i dalje ih nema sve do Zadra. Lika ništa, tek nakon Velebita u Ravnim Kotarima su prvi nasadi. Svi i ovdje imamo brajde ali vinograda nema, priča nam vrijedni vinar Igor. Nekada su, kaže, ljudi na ovom području imali vinograde jer im je poljoprivreda bila sve. Posadio ga je 2006. godine, znao je da je davno tu bilo vinograda ali nakon ratova, raseljavanja sve je ostalo zapušteno, propalo i zaraslo i ova je djelatnost u ovom području potpuno zamrla pa su ga izbacili i iz stručne literature. Igor je već gotovo deset godina s djecom na roditeljskom dopustu, a kako mu sin ima ugrađenu umjetnu pužnicu kao prvi Slunjanin na kojem je obavljen ovaj zahvat, onda ga je uspio i produžiti. Inače je zaposlen u jednoj tvrtki, no kako se stvari odvijaju u OPG-u i vinarstvu, pitanje je hoće li se nakon što istekne period dopusta uopće i vraćati na posao.
Geografsko porijeklo
– Nakon fakulteta sam odlučio da ću ga probati posaditi. Zemlja je od strica i vlasnički uređena, uzeo sam je u najam, testirao tlo, položaj je dobar. Samo je ljubav tu bila i naravno, velika podrška obitelji. Svi ostali su samo govorili: “Ma kakav vinograd, nema tu ništa, ne možeš uspjeti.”
– Posadio sam chardonnay i to je tada bila teška ilegala. Naš kraj nije bio u vinogradarskom registru, nije se vodio kao područje gdje ima loze. Kad su u Uredu za gospodarstvo saznali da ovdje imam vinograd, rekli su mi “nemamo gdje s tobom, ne pripadaš u tu zonu”, pa su me strpali u karlovačko vinogorje. Tek 2012. godine kad smo ulazili u EU, mijenjao se pravilnik i po direktivi da se maksimalno prošire površine vinograda, u Karlovačko vinogorje su svrstani Slunj, Cetingrad i Tounj. Kao vinogradar i pravna osoba, sad na etiketi ponosno mogu napisati geografsko porijeklo, priča nam. Pa je tak Igor nabavio i etiketirku, i to uz pomoć programa EU, no poticaje za zemlju dosad nije uzimao.
– Imam 2.500 trsova loze na površini od 0,6 hektara. To je mali vinograd ali za mene dobar, imam i mogućnost širenja. Količina koju mogu dobiti je 4.000 litara svog vina, no na OPG-u sam prijavio i dopunsku djelanost pa mogu 50 posto uzeti grožđa sa strane. Graševinu kupujem iz Slavonije pa mogu proširiti sortimente. U ovom dijelu Hrvatske graševina baš i ne uspijeva, a tamo možeš birati, svi je prodaju i samo treba nazvati, kaže nam Obrovac. Ukupna količina koju godišnje sad može proizvesti je šest tisuća litara.
Dok polako ispijamo njegov chardonnay i prelazimo na puno manje poznat bijeli manzoni, Igor nam priča o tome kako je Slunj dobio svoje vrhunsko vino i to ne jedno, nego dva. U ponudi još ima crno – cuvee, regent i zweigelt. Ponosan je i s četiri zlatne medalje koje je za svoja vina dobio na sajmu MoslaVINA u Kutini.
Vrhunsko vino – made in Slunj
– Kad se vino stavlja u promet osim što moraš zadovoljiti papirologiju, vino se nosi u Zagreb u Agenciju za poljoprivredu. Radi se kemijska i fizikalna analiza što je nešto kao “krvni nalaz” ali za vina. Uzorci su šifrirani ide sonda u bocu i izlistava se nalaz na 20 parametara. Nakon te rigorozne kontrole, sve se gleda. Članovi ocjenjivačkog suda znaju samo sortu, nema imena na bocama pa niti protekcije. To je olakotna okolnost za mene, nemaju predrasuda, tek kad otvore etikete vidjeli su da je vino stiglo iz Slunja.
Kako sad Slunj – a vrhunsko vino. U berbi 2021. imam dva vrhunska vina chardonnay i manzoni bijeli. To je naziv sorte originalno talijanske, dobro je prihvaćena u hladnijim kontinentalnim krajevima. Lagana za uzgoj odlikuje se većim alkoholima. Ovo je prvi vrhunski manzoni uopće u Karlovačkoj županiji, kaže nam Igor. Za chardonnay ne zna, ali siguran je da prva prošlogodišnja ocijenjena vrhunska vina iz Karlovačke županije dolaze iz Slunja.
– Da proizvedem maslinovo ulje u Krapini i dobijem nagradu na nekom sajmu u Istri, evo, ovaj je uspjeh otprilike s time usporediv. Velika mi je to nagrada, satisfakcija, ispunjenje sna jer nisam ni slutio da je moguće, kaže nam dodavši kako misli da je to velika stvar za Slunj, pa planira i nadgradnju. Razmišlja o proširenju, kako proizvodnje tako i usluge, možda otvori kušaonu i sve digne na jedan viši nivo.
Proširenje ponude
Sada se prva slunjska vina mogu kupiti tek u nekoliko lokalnih kafića i restorana. Ima ga poznati rastočki Petro, ali i nagrađivani hotel Degenija u Rakovici. Slunjska vina mogu se probati i u još par slunjskih restorana i kafića, no nema ih u trgovinama jer su količine vrlo skromne.
Znaju li Slunjani kad žedni sjednu u kafić naručiti litru i vodu Obrovca iz Slunja, pitamo Igora.
– Ne znaju! Evo vojnici s poligona su po gradu dva dana tražili i pitali moje sumještane gdje se može kupiti domaće vino u rinfuzi. Odgovori su bili “ne znamo, možda ima neki”, ali i onih “slunjsko vino – nemoguće”, “nema vinskih podruma u Slunju” i “ako ima, to je neka muljaža”.
E Igor Obrovac ih je sve fino razuvjerio. Radi vrhunska vina, od grožđa uzgojenog u Ponoru i napravljenog u podrumu u Novom naselju. Nakon čašice, dvije i mi smo uvjereni, ovo nije sve što prvi slunjski vinar može ponuditi, bit će tu još puno toga zanimljivog, kvalitetnog pa i vrhunskog.
FOTO GALERIJA…
Malo povijesti…
Početak sadnje vinove loze na ovom području seže daleko u prošlost no intenzivniji uzgoj događa se tek krajem osamnaestog i početkom devetnaestog stoljeća a vezan je uz gospodarski razvoj Slunja, porast broja stanovništva, izgradnju cesta, Napoleonovog magazina iznad Rastoka, napretka u poljoprivrednoj prozvodnji, sadnji novih voćnih vrsta poput oraha, šljiva, krušaka(sorta Tepka) kao i vinove loze. U to vrijeme vino iz Slunja posluživalo se čak i na Bečkom dvoru!
Međutim,zbog čestih ratnih zbivanja,raseljavanja stanovništva i politike koja nije podržavala uzgoj loze,s vremenom su napušteni svi vinogradi pa se uzgoj loze održao samo na okućnicama,za osobne potrebe. Tome svjedoče i brojne brajde (pergole) koje možemo i danas naći kod gotovo svake kuće u Slunju i okolici.
Dvjesto godina poslije obitelj Obrovac iz Slunja ponovno pokreće uzgoj vinove loze u ovom kraju. 2006. godine posađen je u selu Ponor prvi veći,suvremeni vinograd u novijoj povijesti,sa sortom Chardonnay bijeli. Nakon odličnih rezultata u prvim godinama proizvodnje 2014.godine posađen je i drugi vinograd u kojem su zastupljene sorte Manzoni bijeli, Regent crni i Zweigelt crni.
2013. godine Ministarstvo poljoprivrede donosi rješenje kojim se dozvoljava stavljanje ovog vina na tržište i time dobivamo prvo slunjsko vino u suvremenoj povijesti.