IMA TOGA JOŠ

Kad dođete u Slunj Rastoke ne možete “fulati”, ali tu ima još puno toga! Pogledajte zašto se nećete kupati u Slunjčici, makar i nakon najbolje rakije s ovih prostora

Da Slunj nisu samo Rastoke upravo dokazuje Slunjčica koja je "pogon" starijoj sestri Korani. Turistička ruta počinje od istraživačke stanice podno glavnog slunjskog trga

Kako se što bolje turistički pozicionirati i svoj kraj učiniti prepoznatljivim svakako je jedan od glavnih ciljeva svih turističkih radnika, a na tome kako privući goste sve više se radi u svim gradovima i općinama, bez obzira bili na obali ili u kontinentalnoj Hrvatskoj. 

Neki su u tome više ili manje uspješni, a neki koriste svoje prednosti, poput “najturističkije” kontinentalne općine u Hrvatskoj – Rakovice i grada Slunja koji se, osim prirodnih ljepota koje imaju, nalaze u neposrednoj blizini svjetski poznatog fenomena prirode Plitvičkih jezera, i na ruti su prema moru. No, kao što u morskim destinacijama više ne prolazi samo “prodavanje” sunca i mora, tako se i u Slunju okreću sadržajima koji bi turiste u njihovom kraju zadržali i koji dan više. 

Dobre turističke brojke

Svim turistima koji posjećuju Plitvice, Rastoke su dodatni bonus i mnogima na popisu onoga što treba vidjeti u Hrvatskoj. No Slunj i Rastoke su destinacija koju sve više posjećuju i oni gosti koji nisu samo na proputovanju. To pokazuju u podaci koje smo prokomentirali s direktoricom Turističke zajednice grada Slunja Jasminom Mrkonjom.

– Što se tiče mjeseca lipnja, unutar sustava e-visitor do 27. lipnja Slunj je zabilježio 4.160 dolazaka i 5.812 noćenja. U prošloj godini u istom razdoblju u lipnju, zabilježeno je 2.950 dolazaka i 4.109 noćenja. Usporedimo li ove dvije godine može se zaključiti da je u odnosu na prošlu zamjetan porast broja dolazaka turista u mjesecu lipnju u našoj destinaciji za 42 posto te da je zamjetan porast noćenja od 41 posto, kazala nam je Mrkonja.

Pogledamo li strukturu gostiju u Slunju u lipnju, dodaje direktorica, domaći gosti ostvarili su 584 noćenja, a strani 3.330 noćenja. U uspredbi s istim razdobljem prošle godine strani gosti su ostvarili 57 posto više noćenja, a domaći 25 posto manje noćenja.

Slunj nudi i “doživljaj više”

– Iz navedenog se može zaključiti da je povećanje dolazaka i noćenja u destinaciju Slunj Rastoke u mjesecu lipnju rezultat povećanog broja dolazaka stranih gostiju. Najveći broj gosti koji noće u Slunju dolaze iz Koreje, SAD-a, Poljske, Italije, Izraela. U odnosu na prošlu godinu najveći porast dolazaka turista u mjesecu lipnju u destinaciji Slunj Rastoke ostvarili su gosti iz Koreje (+837 posto) i SAD-a (167 posto), kaže nam Mrkonja.

Kao što se svi uspoređuju s rekordnom 2019. “predkorona” godinom, može se zaključiti da je u predsezoni ostvareno 74 posto dolazaka iz 2019. godine i 80 posto noćenja iz 2019. godine. Vidjet ćemo kad se zbroje ukupni rezultati cijele sezone. No dosta o brojkama, bitno je što Slunjani zaista rade da bi svojim gostima pružili doživljaj više od same prirode od koje zastaje dah. 

Iako su dakako Rastoke s novouređenom šetnicom i dva mosta turistički najatraktivnije, Slunj je dobio i druge turističke proizvode koji polako zaokružuju ponudu. Otvorena je šetnica uz rijeku Slunjčicu koja se može obići uz pratnju turističkog vodiča, a to je zajednički projekt Grada i Javne ustanove Natura viva. 

I rakija može biti turistički adut

Gastro ponuda je nezaobilazan dio kad je turizam u pitanju, a rastočki restorani još du davno ponudili specijalitet, svoju potočne pastrve koja se direktno iz vode baca na roštilj ili kamenu ploču. Kada je prije pečenja obavije domaće kukuruzno brašno mljeveno na rastočkom kamenom mlinu, onda možemo zamisliti o čemu se tek radi. Ponudu pastrve, ali i drugih tradicionalnih jela prilagođenih modernom dobu upotpunio je i Restoran Ambar. S terase restorana “puca” pogled na cijeli grad, pa uz pogled od kojeg zastaje dah sve dobiva novi dodatni doživljaj. 

Kordunaške rakije također se sve više brendiraju kao turistički proizvod, a u Slunju je vodeća Destilerija Magdić koja je nedavno u velikoj konkurenciji od 90 zemalja na svijetu, s više od 800 zaprimljenih uzoraka na prestižnom International Wine & Spirit Competition natjecanju vina i alkoholnih pića u Londonu osvojila tri medalje za rakije šljivovicu i viljamovku, ali i za domaći gin. Uz destileriju je na adresi u Donjem Taborištu otvorena i kušaonica, no kako Magdići, otac i sin, nemaju maloprodaju, zasad primaju samo grupe. No i to je nešto što bi svakako trebalo posjetiti, ne samo ako ste ljubitelj teških alkoholnih derivata, ima tu i finih likera.   

Slunjčica u srpnju na “ugodnih” 13 Celzija

U Slunju se tako može diviti prirodi, kupati u Korani na uređenom  gradskom kupalištu dok u Slunjčici baš to i nije preporučljivo jer temperatura ove krške ljepotice niti u ljeti ne prelazi 13 stupnjeva Celzija. Dobra je ohladiti piće, no za tijelo bi to bilo ipak preveliki temperaturni šok pa je bolje ne pokušavati. Da Slunj nisu samo Rastoke upravo dokazuje ta rijeka koja je “pogon” starijoj sestri Korani. Turistička ruta počinje od istraživačke stanice podno glavnog slunjskog trga na kojem se nalazi i crkva.

Drevne zidine Starog grada Slunja mogle bi ispričati puno toga, a na turističkoj ruti uz Slunjčicu saznat ćete sve o duhu tog vremena, kad su knezovi Frankopani stolovali ovdje. Osim s ljepotama prirode i sedre koja Slunjčici daje očaravajuću zelenu boju, na novoj turističkoj ruti moći ćete se upoznati i sa živim organizmima – stanovnicima Slunjčice.

Rijeka je bogata ribljim svijetom, posebno potočnim pastrvama i lipljanima, a možete ih i pecati uz posebnu dozvolu. Nositelj ribolovnog prava je lokalno ribolovno društvo Slunjčica Slunj, pa se mogu kupiti dnevne dozvole za ribolov. Pecanje u ovom ambijentu pravi je doživljaj. 

Jazz na mostu

Kako nije sve u “prodavanju” prirodnih ljepota, Turistička zajednica Slunja je za ljeto i jesen pripremila niz manifestacija, tradicionalne Koranske susrete u srpnju i Dane mlina u rujnu. Pučko otvoreno učilište, Grad Slunj i TZ Slunj po prvi puta će organizirati događanje Jazz na vodi u subotu 2. rujna, pa iako se radi već o kraju ljeta, glazbeni doživljaju ovom ambijentu bit će pravi spektakl. Na mostu sv. Ivana u Rastokama nastupit će Saša Nestorović i Hrvoje Galler te će se održati promocija knjige i izložba fotografija vezanih uz jazz.

Ako još niste imali izlet u Slunj, nadamo se da ste sada još bliže toj odluci. Uvjereni smo da nećete pogriješiti. 

Fotografije KAportal, Kristina Štedul Fabac/Pixsell

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest