Zanimljivo je da špilja kroz povijest nije bila samo dom divljih zvijeri. Tamo je pronađeno kameno oruđe neandertalca, a zanimljiv je način na koji se došlo do tog značajnog nalaza.
Svi znaju da je Rakovica najturističkija općina u kontinentalnom dijelu Hrvatske te da iz godine u godinu obara rekorde po broju dolazaka i noćenja stranih i domaćih gostiju. No idilični brežuljci, guste šume, ali i apartmani s bazenima i jedan od najvećih kontinentalnih kampova koji se naslanja na planetarno poznati Nacionalni park Plitvička jezera nisu ono što čini jedinstvenu vrijednost ovog prelijepog kraja.
Da bi se ta vrijednost spoznala u pravom smislu te riječi treba zaviriti u utrobu zemlje. Da, ono što ovaj krški kraj čini posebnim je njegova podzemna baština, uklopljena u dvadesetak špilja i jama koje nam govore o prošlosti, životu drevnih ljudi i životinja iz ledenog i kamenog doba, to je svojevrsni ulaz u vremeplov koje nas vodi desetke tisuća godina u prošlost, u vrijeme kada su na našem području u simbiozi s davnim ljudima živjeli lavovi, hijene, špiljski medvjedi, vunasti nosorozi i druge velike zvijeri koje su davno izumrle.
Što sve Speleon i Baraćeve špilje koji se nalaze u Novoj Kršlji na desetak kilometara od Rakovice nude, ispričala nam je Ivana Hodak, stručna suradnica za promociju i prodaju Javne ustanove Baraćeve špilje.
Zašto baš Rakovica?
– Speleon je otvoren u siječnju 2023. godine, dakle radimo punih godinu i pol dana. Zamišljen je kao centar podzemne baštine, prvi je takav u Hrvatskoj i osmišljen je na način da se intepretiraju sve teme vezane za podzemlje. Naša prva prostorija postava interpretira geologiju, zatim postav redoslijedno interpretira tematski geomorfologiju, paleontologiju, speleologiju, biospeleologiju i arheologiju, dakle sva područja koja se bave istraživanjem podzemlja, kaže nam Ivana.
Zašto je baš Rakovica prva i zasad jedina s ovakvim reprezentativnim objektom dovoljno govori podatak da se radi o krškom kraju na kojem se nalazi više od 200 speleoloških objekata koji su do sada istraženi.
– Na području ovog značajog krajobraza od svega 5,19 kvadratnih kilometara imamo 12 speloloških objekata od kojih je jedini otvoren za posjećivanje Gornja Baraćeva špilja. Zbog samih arheoloških i paleontoloških nalaza koji su pronađeni u njoj je i proizašla priča o ovom Centru, u smislu edukacije posjetitelja o zaštićenim područjima i samom podzemlju, kaže nam Ivana koja je kao i većina djelatnika Speleona i Javne ustanove Baraćeve špilje iz rakovičkog kraja.
Rakovica za svoj “turistički boom” dakako ponajviše može zahvaliti Plitvičkim jezerima, no brzo se nametnula tema da na adekvatan način treba valorizirati i druge atraktivne lokacije koje ima, pa je nakon Baraćevih špilja koje su već duži niz godina bile dostupne posjetiteljima, trebalo zaokružiti priču i tako je nastao Speleon.
Upoznajte dlakavog nosoroga
– Jedno od najbogatijih paleontoloških nalazišta u Hrvatskoj je Zmajevo ždrijelo u Gornjoj Baraćevoj špilji. U njoj su pronađeni deseci tisuća fragmenata kostijute su neki od značajnijih nalaza izloženi u postavu Centra poput kostiju špiljskih medvjeda, lavova, nosoroga, hijena, leoparda. Imamo veliku zbirku, a na osnovi tih nalaza su izrađene i hiperrealistične životinje, što je isto poprilično jedinstveno. Imamo replike lava, nosoroga, špiljskog medvjeda, hijene i vuka u stvarnim veličinama kako su nekad izgledali, kazuje nam još Ivana Hodak.
Svi dobro znaju da vukovi i medvjedi i dalje hodaju ovim šumama, a karlovački speleolozi su imali vrlo neugodne bliske susrete s medvjedima prilikom istraživanja špilja. Bilo je bježanja, pa čak i hrvanja s ovim nevjerojatno jakim bićima, no srećom nitko od njih nije nastradao.
Nas je pak zanimalo kako su izgledali drevni lavovi i nosorozi i kad su živjeli u ovim krajevima, a upravo se to zorno prikazuje u Speleonu pa je sama postava izuzetno atraktivna.
– Bilo ih je prije desetak tisuća godina, a zanimljivo je da je špiljski medvjed bio 30-ak posto veći nego ovi naši današnji medvjedi. Istraživanja su pokazala da su bili biljojedi, što je također vrlo zanimljivo, objašnjava Hodak.
Kostur špiljskog medvjeda (lat. Ursus spelaeus) dobro je vidljiv i izložen je u presjeku jedne jame u Baraćevoj špilji, a pronašao ga je poznati karlovački speleolog Hrvoje Cvitanović koji je i djelatnik Speleona. Zanimljivo da je on još 2002. godine bio i jedan od osnivača Speleološkog kluba Ursus spelaeus koji i danas djeluje u Karlovcu.
Podzemna baština
Prije nego što nas je Cvitanović odveo do Baraćeve špilje, s Ivanom Hodak smo još porazgovarali o tome što Speleon i cjelokupna podzemna baština Rakovici znači u turističkom smislu te kako je određuje destinacijom i još jednim našim “skrivenim rajem nadohvat ruke”, tu u Karlovačkoj županiji.
– Uobičajeno našu strukturu posjetitelja čine najviše strani posjetitelji koji dolaze na ovo područje zbog Nacionalnog parka Plitvička jezera. Međutim, ove predsezone smo imali nešto drugačiju strukturu posjetitelja, najviše iz skupine djece školskog i predškolskog uzrasta, na svakom od lokaliteta bilo je više od 4.500 djece što je dobar pokazatelj jer je i sam Centar izgrađen zbog edukacije posjetitelja o zaštićenim područjima, posebice u ranijoj dobi. Tijekom sezone se struktura posjetitelja mijenja, obzirom na to da sve više dolaze strani i individualni posjetitelji koji borave na području Općine Rakovica, kaže nam Ivana.
– Gosti se prelijevaju iz Rakovice, dolaze ciljano oni koji ovdje odsjedaju i čine najveći broj posjeta. Što se tiče hrvatskog tržišta, domaći posjetitelji se o nama informiraju preko digitalnih kampanja, društvene mreže su dobar alat oglašavanja, novinskih članaka te radijskih emisija. Strane posjetitelje targeriramo putem billboarda u Rakovici, brošura, oglašavanja u stranim časopisima, započeli smo i s predstavljanjima na turističkim sajmovima, a i naravno bitne su preporuke domaćina. Veseli nas što se boravak gostiju produžio na dva noćenja, ne dolaze samo u Nacionalni park, nego ostaju tu i zbog brojnih sadržaja kojih imamo sve više. To su razne aktivnosti na otvorenom, adrenalinski parkovi, postajemo samostalni nositelj ponude u turističkom smislu, nastavlja Hodak i dodaje da su u prošloj godini u značajnom krajobrazu imali više od 50.000 posjetitelja. Zanimljivo je i da ih je sve više zimi. Hodak dodaje da se veljača pokazala dobro posjećenom. S obzirom na to da je ovo područje poznato po većim količinama snijega, mamac je posjetiteljima iz Dalmacije, pa oni koji odsjedaju u Lici traže dodatne sadržaje za posjetu, Speleon i Baraćeve špilje su tu pri vrhu popisa.
Baraćeve špilje su podzemni sustav koji čine dvije špilje, no samo je Gornja špilja otvorena za posjetitelje. Nekad je bila i Donja no sad je zatvorena, a zanimljivo da su i u njoj pronađene endemske vrste. Gornja špilja je otvorena za posjete isključivo uz pratnju vodiča, što je i zakonska obveza. Hodak nam kaže da nije potrebna prethodna najava, ako je riječ o individualnim posjetiteljima, a na raspolaganju je više vodiča u smjeni koji govore engleski, njemački i talijanski jezik. Vrijeme čekanja na ulazak je u prosjeku je 10 do 20 minuta za sljedeći obilazak koji traje od 45 minuta do jednog sata jer u špilji ima itekako toga za intepretirati, a vrijeme obilaska ovisi i o veličini grupe.
Dom šišmiša
Cijene ulaznica ovise o sezonalnosti, a dobiva se popust, ako se posjete oba lokaliteta, Speleon i Baraćeva špilja. Grupne ulaznice imaju uvijek nižu cijenu nego pojedinačne, a tu su i popusti za školarce, studente, umirovljenike, izviđače, spelologe i geologe.
U špilji je stalna temperatura 9 stupnjeva Celzija i u nju se, kaže nam naša sugovornica, može i u japankama, posebno ako volite svježinu i hvatate priliku da se dobro rashladite u ove vrele dane. Špilja se u večernjim satima zaključava vratima s posebnom metalnom konstrukcijom koja je “bat friendly”. Dom je velike populacije šišmiša pa im se mora omogućiti da izlaze i ulaze u špilju. Vrata su konstruirana na način da imaju dovolje razmake između šipki kako bi se ovi leteći mališani mogli bez problema kretati.
O manje poznatim stvarima vezanih za Baraćeve špilje upoznao nas je naš domaćin Hrvoje Cvitanović – Cvite. Speleolog je od mladih dana, a dosad je s kolegama istražio velik broj špilja i jama na širem karlovačkom području te sudjelovao u arheološkim i paleontološkim iskapanjima. Jedan od nastrastvenijih istraživača rakovičkog podzemlja bio je nedavno preminuli Tihomir Kovačević Tihi koji je sad već davne 1983. godine pokrenuo spelološka istraživanja, a kasnije je bio i prvi ravnatelj Javne ustanove. Njegova je speleološka oprema s početka 80-ih godina prošlog stoljeća i izložena u stalnom postavu Speleona. Preminuo je u siječnju 2024. godine, a Cvitanović nam je ispričao da je po njegovoj želi dio pepela njegovih posmrtnih ostataka pokopan ispred špilje. Naime, tamo se nalazi njemu omiljena lipa, a kako se po novom zakonu može trideset posto posmrtnih ostataka – pepela pokopati i na nekoj drugoj lokaciji a ne samo na groblju, posljednje počivalište je Tihi dobio na mjestu koje je toliko volio. Tamo će možda, dodaje Hrvoje, niknuti i svojevrsna Aleja spelologa, naravno ako netko od tih predanih istraživača podzemlja još imao želju da počiva ovdje.
Obrambena svrha
Ispred brda u kojem su ulazi u dvije špilje podzemnog kompleksa nalazi se izvor Baraćevac. To je, kaže nam Cvitanović, dio potoka koji ponire, a kojega tek još treba dodatno istražiti. Zanimljivu priču ima i siga koja se nalazi tik ispred ulaza u Gornju špilju. Priča kaže da je jedan bogati austrougarski gospodin od lokalnih seljaka zatražio da mu otkinu sigu iz špilje a kako bi je otpremio u svoj vrt. Teška siga nije stigla daleko, tek do ispred ulaza u špilju i tamo je ostala.
Zanimljivo je da špilja kroz povijest nije bila samo dom divljih zvijeri. Tamo je pronađena i kamena alatka kojom su se koristili neandertalci, a zanimljiv je način na koji se došlo do tog značajnog nalaza. Cvite nam priča kako je nespretni turist nagazio na izloženu kost špiljskog medvjeda i potpuno je smrskao. Kada se zbog sličnih nepažljivih posjetitelja išlo u ograđivanje nalazišta, u presjeku je pronađena kamena alatka kojom su se služili neandertalci. Danas je to oruđe izloženo u Speleonu, a moguće je da nije bilo ovog događaja, nikad niti ne bi pronašli.
Špilja je bila je u doba prodora Turaka u ove krajeve bila i sklonište lokalnog stanovništva. U jednom od njih mještani baš i nisu imali sreće jer su ih Turci pronašli i sve pobili. Njihovi potomci su ipak bili pametniji pa su u špilji izgradili zid, kamufliran kako neprijatelji ne bi primjetili da se nastavlja u dubinu. Na ulazu u Baraćevu špilju su vidljiva dva takva zida koji su služili u obrambene svrhe. Impresivan je podatak da je po takvim, utvrđenim špiljama Karlovačka županija broj 1 u svijetu. Ima ih čak 30, a u cijeloj Hrvatskoj ih je stotinjak.
Po Cvitanovićevim riječima, istraživanja ovdje nikad ne prestaju i svake godine se provode nova arheološka i paleontološka iskapanja. Jedno od novijih otkrića je da Baraćeva špilja ima sigu staru 650 tisuća godina. Ogromna siga taložila se milenijima, a još nije niti poznato je li možda i starija, sa obzirom na to da se proteže duboko pod zemlju.
Brojni sadržaji
Podzemlje Rakovice skriva još mnoge tajne koje će otkrivati i nove generacije, no otvaranje Speleona i Baraćevih špilja za posjetitelje je velik korak. Kao i svaka turistička atrakcija, prirodne ljepote moraju pratiti i drugi sadržaji, naravno da sve bude održivo i u skladu s prirodom. Osim bogatog izložbenog prostora Speleon ima i ugostiteljski sadržaj. U caffe snack baru može se popiti kava ili sok, ali i gricnuti sendvič ili hot dog. Ugostiteljski objekt imaju i Baraćeve špilje, ali radi samo u sezoni, no na informativnom kiosku može se također svatko okrijepiti.
Brojna su događanja, a ovdje je posebno živo krajem kolovoza. Ove će se godine tradicionalna Noć šišmiša održati 30. kolovoza. Ivana Hodak nam napominje i da su prošle godine na taj dan imali više od 900 posjetitelja za koje su organizirani atraktivni programi.
– Sad ih očekujemo još i više, imat ćemo atrakcije za djecu, predstave, penjanje po stijenama, zipline, napuhance, izložbe, dječje radionice, nabraja Hodak. Speleon ima i kongresnu dvoranu kapaciteta do 100 osoba, a uz organizaciju stručnih skupova i konferencija u ponudi imamo i team buildinge, wine testinge i ručkove za organizirane grupe. Svatko zainteresiran je može iznajmiti ako želi poseban ambijent za svoj event.
Za kraj nešto i o zaslužnima da je cijeli ovaj projekt zaživio i da je uopće projekt dobio europski novac da bude realiziran. Osim predanih djelatnika Javne ustanove Baraćeve špilje za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području općine Rakovica, niz je ljudi, danas stručnih suradnika zaslužno za cijeli projekt. Osim Cvitanovića, tu su arheolog Krešimir Raguž, paleontolog Kazimir Miculinić i geolog Neven Bočić. Oni su, svaki u svom dijelu, osmislili postav i intepretirali sadržaje, a koji su po tome planirali arhitekti.
Pogledajte FOTO GALERIJU…