Uskoro će otvoriti internetsku trgovinu, a poručuju da njihovi proizvodi nisu opijati nego zakoniti razni preparati te se preporučuju biotrgovinama i fitness centrima

- Ja sam politički emigrant iz Njemačke. Baš tako!, naglašava Renato Tomić koji se lani oko Uskrsa doselio iz Düsseldorfa u Jaškovo gdje je započeo uzgoj industrijske konoplje i proizvodnju čajeva, ulja, krema te drugih preparata od te biljke, a sa suprugom Olgom iz Rusije čini neuobičajeni par u tom selu kod Ozlja.

Za svoju gospodarsku djelatnost uzgoja i prerade industrijske konoplje je otvorio tvrtku "CBD RAMOR", a RAMOR je akronim sastavljen od početnih slova imena ovih supružnika i djece – iz braka imaju djevojčicu, a iz prvog braka Renato ima još dvoje djece.

Sadržaj se nastavlja...

Za ovaj par došljaka u ozaljski kraj saznajemo susretom s 28-godišnjom Olgom u Gradskoj knjižnici "Ivan Goran Kovačić" u Karlovcu gdje pohađa tečaj hrvatskog jezika s drugim migrantima iz različitih zemalja.

Već sutradan su nas ugostili u Jaškovu i pokazali gdje i kako uzgajaju industrijsku konoplju, oko koje i dalje postoje predrasude u Hrvatskoj, mada sve manje. Njihovi proizvodi imaju zakonski dopuštenu, zanemarivu i neizbježnu količinu psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinol (THC).

- Bila je policija u raciji. Sve su testirali i ne ljutimo se – samo rade svoj posao. Ispalo je sve u redu, naravno. Očekujem da ćemo od ovog posla moći živjeti uredno, a tržište nam je Europska unija, možda i Rusija, kaže Renato i dodaje da je pokretanje posla u Hrvatskoj iziskivalo mnogo papirologije, da treba imati strpljenja po pet ili šest puta treba obilaziti iste adrese.

- Tvrtku smo otvarali pet mjeseci, precizira 39-godišnjak, a Olga dodaje da je slogan tvrtke "Hemp with love" iliti, u prijevodu, "Industrijska konoplja s ljubavlju" te se njihovu tvrtku može pronaći na društvenim mrežama, a za koji dan će podignuti na internetu i trgovinu – malo se s time kasni jer su naišli na problem s tiskarom kojoj je povjereno tiskanje ambalaže.

Uzgoj je u zatvorenom, u kući, i svaka tri tjedna je berba 50 do 80 biljki.

- U posebnoj prostoriji držimo mladice. Vrlo je važno da je kvaliteta ujednačena, a zato su bitne matice, tumači nam Renato dok nam pokazuje zasade. Nastavlja da je se konopljom hobistički bavio u Njemačkoj.

- Nisam više htio raditi za druge, nego za sebe. Kad sam čuo da je to u Hrvatskoj legalizirano, rekao sam: "Okej, 'ajmo delati". Ovakvi su proizvodi zdraviji od sintetičkih i pomažu jer umiruju, ublažavaju upalu mišića i drugo. Tu biljku možeš u potpunosti iskoristiti – listove, stabljiku, korijen, cvijet..., kaže.

Planovi s ruskim tržištem će pričekati ostvarenja s obzirom na rat i sankcije prema Ruskoj Federaciji.

- Moje poznavanje ruskog jezika će biti korisno tvrtki, ali to sada nije opcija, istaknula je Olga, koja je iz Belgoroda nadomak granice s Ukrajinom. Preselila se u Njemačku u kojoj živio dio njezine obitelji 2017. godine. Majka i otac su joj i dalje u Rusiji.

Zbog toga ne razmišlja zatražiti hrvatsko državljanstvo nakon pet godina boravka u Hrvatskoj, unatoč tome što bi na njega imala pravo s obzirom da je udana za hrvatskog državljanina – ako bi dobila hrvatsku putovnicu, morala bi ishoditi vizu za svakog posjeta obitelji u Rusiji, a i dalje nije zdravstveno osigurana kod nas, opet, kako objašnjavaju, zbog birokracije.

Renato pak nije nikad imao njemačko državljanstvo, iako je rođen tamo, i zbog toga nikad nije imao problema u toj državi, osim što nije mogao glasati na izborima, odnosno kandidirati se. Radio je kao tehnički crtač i ističe da je zadnje projektirao tvornice slatkiša za trgovačke lance.

Ne skriva ogorčenje njemačkom politikom otvorenih vrata izbjeglicama s Bliskog istoka i to navodi kao glavni razlog odlaska iz Njemačke, na što je morao nagovarati Olgu.

- To više nije ista zemlja kao prije deset ili dvadeset godina. Oni koji su dolazili u tu državu ranije, odlazili su da rade i zarade. No, od migrantske krize i otvaranja zemlje migrantima s Bliskog istoka nastupila je katastrofa. Na cesti sve rjeđe čuješ da netko govori njemačkim jezikom. Svakoga dana čujem da se nekoga u Njemačkoj siluje ili napadne mačetom, kaže Renato.

Dodaje da nema ništa protiv migranata, ako poštuju sredinu u koju dolaze.

- Oženio sam migrantkinju, no ona zna njemački jezik i tražila si je posao – prilagodila se njemačkom društvu i kulturi. Zadnje je radila na testiranjima za koronavirus, a ujedno podučava preko interneta Ruse njemačkom jeziku. Moji roditelji su također došli iz Ivanić-Grada u Njemačku 1960-ih da rade, navodi, a Olga otkriva da je u Rusiji studirala njemački i engleski jezik.

Renato nastavlja da ga smeta i njemačka politika odricanja proizvodnje energije iz atomskih centrala, što poskupljuje struju korisnicima.

- Nijemci bježe kamo god, pa i u Meksiko, kao moj prijatelj liječnik, kaže Renato i dodaje: "Najbolje u Njemačkoj je kad baciš putovnicu i primiš novac u ruku. Migranti mjesečno dobiju 700 do 800 eura za ništa, a pritom im država osigura stan za koji plaća i režije. Migranti u Njemačkoj imaju više od nas koji možemo uštedjeti ako mjesečno zaradimo barem deset tisuća eura. Ne znaš kako se zovu, tko su i što su radili u Siriji, jesu li kriminalci i slično. U Hrvatskoj ima Nepalaca i oni rade te žele naučiti hrvatski jezik, a isto se ponašaju i Sirijci ovdje. U Njemačkoj nije tako, i to sve zbog bivše kancelarke Angele Merkel".

Hrvatska im nije bila prvi izbor. "Gledali smo prvotno da odemo u Finsku, no oni su se odlučili pristupiti NATO savezu. Mada je i Hrvatska članica tog pakta, ne graniči s Rusijom. Oglas za prodaju ove kuće smo pronašli na mrežnoj platformi "Njuškalo", objašnjava Renato.

Olga dodaje da su razmišljali o kupnji stana u Zagrebu prije no što su naišli na taj oglas. Kćerka im pohađa vrtić u Ozlju. Nije isključeno niti da se dosele Renatova djeca iz prvog braka, a prostora ima jer je kuća velika. "Puno je za čistiti", kaže kroz smijeh Olga.

Sada su posvećeni pokrenutom poslu, a nadaju se štandu na Štrudlafestu da predstave svoje proizvode. U planu je i uzgoj na otvorenom, koji je pak nesigurniji zbog meteoroloških prilika i neprilika.

- Tražimo bio-trgovine za suradnju, a naši proizvodi bi mogli biti zanimljivi i fitness centrim, preporučuje Olga.