Stari grad Cetin ima slavnu prošlost i predugu povijest propadanja! Može li značajan povijesni događaj pokrenuti turistički razvoj male Općine?

Rakovica ima fenomen Plitvice u susjedstvu i Baraćeve špilje, Slunj ima Rastoke, Koranu i Slunjčicu, oboje najturističkiju cestu D-1 koja ih povezuje sa svijetom, a što ima Cetingrad? 

Svojevrsno “slijepo crijevo” Karlovačke županije nalazi se izvan turističke rute, a nalazi se na “migrantskoj”. Ima predivnu prirodu i povijesnu baštinu, slavnu prošlost i vrijedne ljude, no pravo je pitanje kako to sve uobličiti u turističku ponudu i ucrtati se na kartu sve brže rastućeg kontinentalnog turizma u Hrvatskoj.

Idilični pašnjaci, utvrda na brdu

Težak je to zadatak i pravi izazov no sigurno je da u Cetingradu ne trebaju puno promišljati od kuda početi. Stari grad Cetin sada je ruševina, no uskoro bi mogao postati ono što svi žele – kotač zamašnjak turističkog razvoja Općine koja se naslanja uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Vozeći se od općinskog središta prema Podcetinu, naselju od par kuća podno drevne gradine, pružaju se vizure idiličnih brežuljaka pokrivenih šumom. Između njih su lijepe i primamljive udoline koje, ako nisu obrađene, služe kao pašnjaci brojnim kravicama koje njima slobodno šetaju, pasu i uživaju u slobodi. 

Na vrhu brda dominira stari grad Cetin, isti onaj gdje je prije 497 godina održan Sabor dijela hrvatskih velikaša. Okupili su se na Novu godinu 1527. te tamo za hrvatskog kralja izabrali Habsburgovca Ferdinanda I i njegovu ženu Anu za kraljicu. Oni su se pak obvezali štititi sve povlastice Hrvatskoga kraljevstva, obećali su da će pomoći Hrvatskoj u obrani pred osmanskim osvajačima i da će poštovati prava, sloboštine, zakone i običaje njezinih stanovnika. Međutim, dio slavonskog plemstva protivio se izboru nadvojvode Ferdinanda i skupa s Mađarima izabrali su Ivana Zapolju za hrvatskog kralja. Između oba tabora došlo je do sukoba, iz kojeg je poslije Zapoljine smrti 1540. kao pobjednik izašao Ferdinand.

Poslije je Cetin pao u ruke Turaka, pa se vratio pod krajišku upravu koja ga je i napustila sredinom 19. stoljeća. Tada je i počelo propadanje utvrde. 

Povijest i turistička perspektiva

Ovaj značajan povijesni događaj koji je uvelike odredio daljnju sudbinu Hrvatske trebao bi postati temelj na kojem bi se mogla graditi turistička perspektiva ovog pomalo zaboravljenog kraja. Uvjerena je u to i načelnica Marina Kalić.  

– Naš stari grad Cetin nama je uvijek aktualna tema i obnavljamo ga od 2008. godine. Uvijek je to bilo sredstvima Ministarstva kulture koja su stizala po 100 tisuća kuna što je za takav zahvat vrlo malo. Napravili smo projektnu dokumentaciju, kako bismo bili spremni za 2027. godinu i proslavu 500. obljetnice Cetinskog sabora, ali i da možemo povlačiti sredstva iz više izvora i napraviti neku priču. Od Ministarstva kulture smo dobili 100 tisuća eura za redovno održavanje i obnovu zidina, a pripremamo projekt izgradnje interpretacijskog centra. Prezentacijski centar bi imao i ugostiteljski dio a nalazit će se unutar zidina. Općina to ne može sama financirati s obzirom na velika potrebna sredstva, nismo prošli na natječaju ali srećom se dogodila priča oko ITU mehanizma Grada Karlovca gdje smo uspjeli ući, tako da će se naš stari grad  financirati iz tog izvora, rekla nam je načelnica Kalić.

Dodir civilizacija

Iz ITU-a za ovu namjenu stiže milijun i 275 tisuća eura, dok je investicija rasla na 1,7 milijuna, pa će ostatak financirati Općina i Karlovačka županija u omjeru 50:50 posto. U Karlovačkoj županiji su prepoznali kakav turistički potencijal leži u zapuštenim starim gradovima, pa su osmislili projekt “Dodir civilizacija” u sklopu kojeg se želi obnoviti i staviti u funkciju devet naših starih gradova i osmisliti sadržaje. To naravno iziskuje golema financijska sredstva, pa su odlučili ići korak po korak, a prvi je, isto ne jeftin, izrada potrebne dokumentacije. 

Stari grad Cetin se obnavlja, sporo ali pomaci su vidljivi, prvo na citadeli dvorca. Marina Kalić nam kaže da je u tijeku sanacija vanjskih zidova, a radi se po principu da se saniraju najkritičniji dijelovi.

– Baziramo se na dijelu citadele, a nadamo se da ćemo zatvoriti taj dio krovišta kule. Je li to moguće završiti do 2027. kad ćemo obilježavati 500-godišnjicu Cetinskog sabora, to je veliki izazov. Natječaj za ITU se očekuje u prosincu ove godine. To znači da bismo u prvom tromjesečju mogli imati ugovor o dodjeli sredstava i da možemo krenuti u javnu nabavu. Realno u trećem kvartalu mogu početi ozbiljniji radovi i ako to bude u tim okvirima, realno je za očekivati da prezentacijski centar bude gotov do 2027. godine.

Cetingrad je definitivno pravi “skriveni raj nadohvat ruke”, no da bi postao turistički atraktivan nije dovoljno imati samo dvorac, nego i druge sadržaje, smještajne kapacitete, ugostiteljske sadržaje i aktivne OPG-ove koji bi osim svojih domaćih proizvoda imali i turističku ponudu.

POGLEDAJTE FOTO GALERIJU…

Temelj razvoja turizma

– Cetingrad je kao Općina dugo bila turistički neaktivna, 2017. godine počeli smo s izradom masterplana razvoja turizma, kao planskog dokumenta da našu prirodu i bogatstva iskoristimo u turističke svrhe. Napravljene su i izmjene prostornog plana da naši ljudi mogu planirati turističke projekte i stavljati svoje obiteljske kuće i imanja u turističku funkciju, rekla nam je još načelnica.

Iako sramežljivo, to se i dogodilo. Polako niču objekti i mjesto od nula smještajnih jedinica ima ih sve više. Žalosno je da Cetingrad gotovo da nema ugostiteljskih sadržaja, ne da nema ozbiljnog restorana, nego nema nikakvog.

– Na turističkoj ponudi treba itekako puno raditi, a mi kao Općina pokrećemo projekte da bi Cetin bio generator razvoja turizma i onda potaknuo privatnike da ulažu u smještajne i ugostiteljske kapacitete. OPG-ova ima, no za sada su orijentirani na proizvodnju za vlastite potrebe, ne plasiraju proizvode na tržište. Još uvijek je to neka priča koju treba pokrenuti, nadamo se da će zaživjeti da se zavrti taj kotačić i svi uključe. Sad smo u niskom startu i čekamo da se dogodi, rekla nam je još Marina Kalić.

Potencijal kontinentalnog turizma je velik ali neiskorišten, dok načelnica priznaje da je njezin kraj oduvijek bio “slijepo crijevo”.

Tradicionalna manifestacija na Josipovo

– Rakovica i Slunj su na D-1 i nikad se kod nas nije dolazilo pa nismo ni mogli iskoristiti taj potencijal. Treba naći način kako će ljudi skrenuti s ceste. Nemamo turističku zajednicu, Ministarstvo potiče spajanja. Vodili smo razgovore, za sada smo se odlučii projektno surađivati s TZ-ima Rakovice i Slunja, a vidjet ćemo u budućnosti hoćemo li se spajati. Evo, imamo sad jedan zajednički projekt, a to je dolazak skupine influencera koji će obići lokacije, ne sadržaje jer ih – nema, rekla je načelnica.

Međutim, Cetingrad ima jednu tradicionalnu manifestaciju koja jednom godišnje u ovo malo mjesto na Josipovo dovodi tisuće ljudi. Radi se o nadaleko poznatom stočnom sajmu na blagdan Sv. Josipa u ožujku. Nekad je ovdje bilo puno više stoke, no kako su životinje za rad izgubile svoju ulogu, sajam se održao na simboličnoj razini no taj “narodni zbor” je i dalje vrlo posjećen i cijeli kraj živi za taj dan. Okupe se stočari, izlagači, obrtnici, ugostitelji i cijeli centar je pun, kao i Ulica Matije Polića koja je prepuna stočara i izlagača. 

Hoće li i kad Stari grad Cetin zasjati u svom novom ruhu ostaje pitanje, kao i hoće li Cetingrad postati turistička destinacija? Da postoji potencijal možete se uvjeriti i sada, samo treba sjesti u automobili i potegnuti 50-ak kilometara od Karlovca ili stotinjak od Zagreba. Uživanje u prirodi je zajamčeno bez obzira na godišnje doba, a uskoro će biti mogućnosti i za edukativnu nadgradnju i uživanje u svojevrsnom vremeplovu koji nas vodi u dane kad je hrvatska državnost još bila u povojima.