Zabranom kladionica i kockarnica osim u hotelima s pet zvjezdica
albanska vlada odrekla se 50-ak milijuna dolara godišnje zarade
od raznih poreza. Bi li taj primjer trebala slijediti i Hrvatska?
“Pa mislim da ne bi trebalo. Ne donose ništa dobro, ali ljudi
rade šta hoće”, kaže Tomislav.
“A šta bi onda radili? Pa moramo imat malo zabave. Ja se kladim,
al’ ono za dvije, tri kune, dobim sedam, odem na kavu i to je
to”, kaže Ivica.
U Hrvatskoj posluje 38 licenciranih tvrtki koje pružaju usluge
igara na sreću na automatima, 14 registriranih Casina i 5 tvrtki
s uslugama klađenja. Iz Hrvatske udruge igara na sreću smatraju
kako albanski pristup nije dobar.
“U 2019. godini donositi zakone koji stvaraju određene monopole,
a ne znam što bi drugo bilo priređivanje klađenja u casinima s
pet zvjezdica nego monopol, nikako nije dobro”,
kaže Matea Mateković, Hrvatska udruga za
igre na sreću.
Oko 50.000 Hrvata ima patološki problem s kockanjem, a dvostruko
više ih je u tom riziku. Čak 70% građana redovito ili povremeno
posjećuje kladionice ili kockarnice.
Vlada je u 2016. od igara na sreću uprihodila 2,7 milijardi kuna,
što je 300 posto više nego 2001. godine. U 2019. će takvim
prihodima financirati civilna društva.
“Temeljem procjene prihoda od igara na sreću za 2019, dijela
naknada za priređivanje igara na sreću od 50%, dijela prihoda iz
dobiti Hrvatske lutrije od 50% organizacijama civilnog društva
raspoređuje se 483 681 326 kuna”, kazao je Zdravko
Marić (Nez.), ministar financija.
I zato Hrvatska ne namjerava ukinuti svoju zlatnu koku, nego će
je još potaknuti.
Na posljednjoj sjednici Vlade u 2018. godini dodjeljene su
petnaestogodišnje koncesije za šest novih tvrtki koji
omogućavaju igre na sreću na automatima, četiri nova Casina, te
jednu novu kladionicu.
S druge strane legalni pružatelji usluga smatraju kako bi efekte
zabrane kockanja osjetila samo država koja i sada zbog ilegalnih
online kladionica gubi više nego što zarađuje od legalnih.
“Prema nekim našim zadnjim procjenama godišnje Hrvati uplate na
ilegalne online kladionice između 3 i 3 i pol milijarde
kuna. S druge strane ilegalne online kladionice ne
provjeravaju dob igrača. Znači, može se kladiti tko hoće i kako
hoće, a postupak registracije vam je isti kao na Facebooku”,
kaže Matea Mateković, Hrvatska udruga
za igre na sreću.
Upravo takav oblik klađenja zabranjen je u većem dijelu EU. U
Udruzi kažu da bi se zabranom legalnog klađenja postotak onih
koji se ilegalno klade samo bi se povećao i to bez ikakve
kontrole nad onima koji se klade.