U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) još od kraja prošle godine
upozoravaju na snažan rast gotovinskih nenamjenskih kredita
stanovništvu. U intervjuu za Novi list guverner
HNB-a Boris Vujčić najavio je mjere usmjerene na zauzdavanje
njihovog prevelikog rasta.
Ukupni krediti stanovništvu, po podacima HNB-a, dosegnuli su
krajem 2018. godine 124,4 milijarde kuna, što je za 5,5 milijardi
kuna ili 4,6 posto više u odnosu na kraj 2017.
Pritom su gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom u ukupnim
kreditima stanovništvu od 38,3 posto, u prosincu porasli za 11
posto na godišnjoj razini, na 47,7 milijardi kuna, što je bio već
sedmi mjesec zaredom kako rastu po dvoznamenkastoj stopi.
Još krajem prošle godine HNB je poručio da zabrinjava visok rast
gotovinskih kredita s relativno dugim ročnostima, koji su
neosigurani, te da će stoga banka analizirati situaciju i vidjeti
treba li reagirati.
HNB je upozorio i da se gotovinski krediti mogu dobiti vrlo brzo
i da treba pripaziti da se ne dođe u situaciju impulzivnog
uzimanja kredita.
“Nakon što smo javno upozorili na relativno brz rast gotovinskih
kredita krajem prošle godine, u javnosti se počelo glasno
špekulirati o potrošačkim kreditima kao novom ‘švicarcu’,
pa treba jasno reći da se radi o bitno različitim
slučajevima”, kazao je Boris Vujčić u intervjuu Novom listu,
objavljenom u subotu.
Objašnjava kako se nenamjenski potrošački krediti odobravaju
uglavnom u kunama uz fiksne kamatne stope, pa su i rizici
puno manji. No, ističe, neke paralele ipak postoje.
“Recimo, zbog blažih kriterija procjene kreditne sposobnosti,
banke će u nekim slučajevima odobriti skuplji, za potrošače
nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i ako procijene da potrošač
nije kreditno sposoban za stambeni kredit istog iznosa i
ročnosti”, kazao je guverner.
S obzirom na povećanje ročnosti i raspoloživih iznosa tih
plasmana, nužno je, kaže, u određenoj mjeri ujednačiti kriterije
za procjenu kreditne sposobnosti među različitim vrstama kredita.
“Ne želimo vidjeti takvu regulatornu arbitražu.
Također, zahtijevamo od banaka da u svoje interne procjene
kapitalnih zahtjeva uključe potencijalne gubitke po ovim
kreditima, te svojim internim propisima osiguraju jasne mehanizme
za povrat dijela bankarskih bonusa u slučaju prekomjernih
gubitaka po ovim plasmanima”, zaključuje Vujčić u razgovoru
za Novi list.