Odgovarajući na izvješće Amnesty Internationala u kojem se
hrvatsku policiju proziva za nasilje i zlostavljanje izbjeglica i
migranata na balkanskoj ruti ministar unutarnjih
poslova Davor Božinović ustvrdio je da
Hrvatska uspješno nadzire i štiti granicu sukladno međunarodnim i
nacionalnim zakonima te da su prioritetna politika MUP-a zakonite
i održive migracije uz suradnju sa susjednim zemljama radi
održavanja povoljnog stanja sigurnosti, doznaje se u MUP-u.
“I ovom prilikom želimo naglasiti, da prilikom postupanja prema
migrantima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo
te im omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite ukoliko im je
takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim
pravima, regulativi Europske unije te nacionalnom zakonodavstvu.
Također, ovo Ministarstvo ima nultu stopu tolerancije na
nezakonitu uporabu sredstava prisile od strane hrvatske policije
naspram bilo koje populacije, kao i nultu stopu tolerancije nad
neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja
počinjenog od strane policijskih službenika. Sve dostupne
informacije o mogućim navedenim optužbama o primjeni sile nad
migrantima ili činjenju kaznenih djela na štetu migranata ovo
Ministarstvo u svakom pojedinom slučaju pomno provjerava”, stoji
u pismu direktoru istraživanja u europskom
uredu AI-a Massimu Morattiju.
Broj tražitelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj značajno
se povećao
Božinović podsjeća da je Hrvatska na granici sa Srbijom te BiH,
koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažirala veliki
broj policajaca i postavila “moderna tehnička sredstva dubokog
optičkog i radarskog nadziranja granične crte danju i noću, u
svim vremenskim uvjetima”.
Također, od srpnja 2018. granica s BiH, kao i morska granica
prema Crnoj Gori, nadzire se iz zraka u suradnji s agencijom
Europske unije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex),
koja je ustupila zrakoplov za nadzor vanjskih granica EU.
“Prema migrantima koji nezakonito prijeđu državnu granicu u
upravnom postupku donose se odluke o povratku sukladno Zakonu o
strancima. Međutim, ako migrant izrazi namjeru za podnošenjem
zahtjeva za međunarodnu zaštitu primjenjuju se odredbe Zakona o
međunarodnoj i privremenoj zaštiti te se u skladu sa standardnim
operativnim procedurama za postupanje prema tražiteljima
međunarodne zaštite službeno zaprima izjava o izraženoj namjeri i
osobu se smješta u Prihvatilište za tražitelje azila. Podaci o
broju zaprimljenih namjera za međunarodnu zaštitu pokazuju da se
broj tražitelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj
značajno povećao”, ističe Božinović.
Vraćanja u treće zemlje, stoji u pismu, provode se temeljem
Zakona o strancima i temeljem bilateralnih readmisijskih
sporazuma, a u 2018. u treće zemlje je vraćeno ukupno 1438 osoba.
Niti jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski
službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile
Što se tiče optužbi za nasilje nad migrantima u pismu se ističe
da su od 2016. zaprimljene 202 pritužbe od strane državnih
institucija i organizacija civilnog društva, koje sadrže navode o
nasilju koje hrvatska policija provodi nad migrantima, kao i o
oduzimanju i uništavanju njihove imovine.
“U svim navedenim slučajevima provedene su detaljne terenske
provjere u policijskim upravama, i pritom do sad u niti jednom
slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema
migrantima uporabili sredstva prisile. Također, ni u jednom
slučaju nisu potvrđeni navodi da su policijski službenici na
štetu državljana trećih zemalja počinili kaznena djela krađe”.
Ističe se i da migranti “najčešće lažno optužuju policijske
službenike za nasilje, očekujući da će im takve optužbe pomoći u
novom pokušaju ulaska u Republiku Hrvatsku i nastavku puta prema
zemljama odredišta”. Pritom podsjeća na Sirijca koji je prijavio
da ga je hrvatska policija razdvojila od kćeri, a “provjerama je
nedvojbeno utvrđeno da prilikom zatjecanja i podnošenja zahtjeva
za azil u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nije bio u pratnji
maloljetne djevojčice”.
Na tvrdnje Amnesty Internationala da je u kampovima u Bihaću i
Velikoj Kladuši obavio 94 intervuja s migrantima koje je navodno
zlostavljala hrvatska policija u pismu se ističe da ta
organizacija nije dala nikakve podatke na temelju kojih bi se
mogle identificirati te osobe.
“Uvjereni smo da se u najvećem broju slučajeva migranata koje ste
intervjuirali radi o osobama koje nisu niti ušle u Republiku
Hrvatsku, već su prema njima primijenjene mjere odvraćanja na
državnoj granici iz članka 13. Zakonika o schengenskim
granicama”.
Odbacio i tvrdnje o pritiscima na organizacije koje se
bave zaštitom prava migranata
Božinović je odbacio i tvrdnje o pritiscima na organizacije koje
se bave zaštitom prava migranata, ističući da MUP ostvaruje vrlo
dobru suradnju s institucijama kao što su UNHCR, IOM, Hrvatski
pravni centar, Hrvatski Crveni križ i Isusovačka služba za
izbjeglice, s kojima ima sklopljene sporazume o suradnji, a s
nekima provodi i zajedničke projekte na području zaštite prava
migranata.