“Dvije trećine građana koji su otišli iz Hrvatske raditi u
inozemstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje,
prijatelji i rođaci ih prijavljuju svakoga mjeseca na Zavodu za
zapošljavanje i podižu im lijekove koje šalju autobusom u
Austriju, Njemačku, Irsku”, upozorila je liječnica Sanja
Klajić Grotić u ime Hrvatske udruge ugovornih ordinacija.
Prema procjenama te udruge oko 330.000 osoba koje su se iselile
iz Hrvatske zadržalo je zdravstveno osiguranje na koje ostvaruju
pravo preko HZZO-a te ga i koriste osobno ili posredovanjem
rodbine i znanaca, piše Glas Slavonije.
Kako je zdravstveno osiguranje u inozemstvu višestruko skuplje,
gasterbajteri koriste priliku koje im naš zdravstveni sustav i
rupe u njemu pružaju.
“U Hrvatsku se vraćaju kontrolirati trudnoću, kronični bolesnici
nam dolaze po lijekove kao da borave u Hrvatskoj i da su
prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje. Procjene govore da je
riječ o 330.000 osoba koje su se iselile i zadržale zdravstveno
osiguranje u Hrvatskoj”, kaže i predsjednica Udruge Josipa
Rodić za Glas Slavonije.
Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odgovaraju da je to
problem koji se javlja kod osiguranika koji u iseljeništvu rade
ilegalno te dodaju kako koriste sve raspoložive mahanizme kako bi
se ovakvoj praksi stalo na kraj. Sami osiguranik bi trebao HZZO-u
javiti da je u nekoj drugoj zemlji stekao pravo na osiguranje, no
to se očito ne radi.
“Osobe legalno zaposlene u drugoj državi članici ostvaruju pravo
na zdravstveno osiguranje u toj državi te nije realno očekivati
da postoji potreba zloupotrebe hrvatskog sustava osiguranja s
obzirom na to da su im osigurana sva prava kao i ostalim
osiguranicima države rada. Problem se javlja kod osoba koje rade
u drugim državama članicama bez reguliranog radnog odnosa i/ili
statusa u zdravstvenom osiguranju, zbog čega potencijalno dolazi
do potrebe korištenja našeg sustava’, kažu iz HZZO-a te napominju
kako surađuju s MUP-om te imaju pristup sustavu OIB-a.
HZZO ističe da se uskoro na razini Europske unije uvodi
elektronska razmjena podataka u okviru sustava Electronic
Exchange of Social Security Information (EESSI) koja bi trebala
pomoći u kontroli osiguranika. Taj bi sustav trebao i olakšati i
ubrzati razmjenu podataka između država članica.