Sve počinje u rodilištu. Dolaskom na svijet ove “štruce” dobivaju
ime koje su roditelji smišljali dugih 9 mjeseci. Međutim, odluka
iz rodilišta nije uklesana u kamenu, već se može promijeniti.
“Maloprije gospodin koji se zove Boris on bi se htio sad ubuduće
zvati Aleksandar Sebastian, napisao je kao obrazloženje zbog svog
stjecanja svojeg novog duhovnog identiteta. Mladić koji se zvao
Darko i njega je jako njegovo ime asociralo na tamu zbog engleske
riječi ‘dark’, i on si je želio promijeniti ime u Sunčan”, rekla
je voditeljica Odjela za središnju
evidenciju Danijela Krivda.
Ipak su češće promjene nakon razvoda braka ili odlaska u
inozemstvo, pa nerijetko Stjepan
postaje Steven ili Slobodan
Bob. Ima i slučajeva zbog promjene spola. Procedura je
jednostavna – uz zahtjev i potvrdu o nekažnjavanju, 35 kuna
biljega nadležnom uredu državne uprave i novo ime je za dva
tjedna tu.
“Možda netko tko bi se želio zvati Adolf Hitler ili tako nešto
slično, mislim da se u tom slučaju ne bi odobrila promjena”,
rekla je Krivda.
U Hrvatskoj je trend mijenjanja imena ili prezimena u porastu.
2015. promijenjeno ih je gotovo 3700, a 2018. čak 700 više. No ne
čini se to svima kao zanimljiva ideja.