Putovanje vlakom u Hrvatskoj najlošije je ocijenjeno u prometnoj
analizi Europske komisije. Ocjenjivala su se četiri
kategorije. Točnost.
“Ako uzmemo sva putovanja, više od 50 posto je kasnio, da. I u
dolasku i u povratku”, kazala
je Dina iz Zagreba.
Vlakom se u Hrvatskoj vozi samo 3 posto putnika. A Komisija je
ocjenjivala i vozi li vlak dovoljno često.
“Pa baš nešto i ne. Prema Zaprešiću vlak je otišao prije 12
minuta. I sad bi trebao ići u 36, što je očito da će opet
kasniti. Sljedeći ide u 42. Znači, u ovoj špici je najveći taj
luft od pola sata”, kazala
je Vlatka iz Zaprešića.
U Hrvatskim željeznicama kažu problem seže daleko u
prošlost.
“Ta je ocjena možda realna, možda nije. Ja ne bih ulazio u tom,
ali je definitivno uvjetovana smanjenim investicijama u
infrastrukturu u zadnjih 30 godina”, kazao je Darko
Barišić, član uprave HŽ Infrastrukture.
Na 2600 kilometara hrvatskih pruga, četvrtina je novih vlakova.
Oni bi i mogli brže voziti, ali ovise upravo o stanju
pruge. Primjerice vožnja od Zagreba do Splita
autom će trajati 3 i pol sata, dok će vlakom to biti
dvostruko duže. Ipak, vožnja vlakom bit će i duplo jeftinija. A
upravo je to ono čime su putnici zadovoljni.
“Cijena je stvarno super. Jeftinije od ZET-a. Meni se to
isplati”, kazala je Valentina.
Europsku Uniju brine i sporost izvođenja radova EU projekata u
vrijednosti skoro 6 milijardi kuna. Iz HŽ-a kažu, radovi kasne
jer nema tko raditi.
“Došli smo do jedne apsurdne situacije. Da sav taj novac ne
možemo realizirati s našim tvrtkama jer domaće
kompanije više ne postoje. Na tržištu fali i tesara i
zavarivača i drugih građevinara”, kazao je Barišić.
Komisija je ocijenila i zračni, pomorski i cestovni promet. Iznad
europskog prosjeka je jedino kvaliteta hrvatskih cesta.
