Više od 220.000 oboljelih od različitih vrsta raka u Hrvatskoj
sudjelovali su u populacijskom istraživanju trendova
petogodišnjeg preživljenja od 2000. do 2014. godine u zemljama s
više od dvije trećine svjetskog stanovništva, tzv. CONCORD, a
koje je objavljeno prije nekoliko mjeseci u časopisu “The
Lancet”. Na svjetskoj razini pratili su oboljele od raka u
razdoblju od 2009. do 2014. godine.
”Od tridesetak zemalja u Europi za koje su objavljeni podaci,
Hrvatska se nalazi među pet zemalja s najlošijim preživljenjem za
rak pluća (10 posto), prostate (81 posto), želuca (20 posto),
debelog crijeva (kolon 51 posto, rektum 48 posto) i mijeloidnih
leukemija u odraslih (32 posto), objasnio je 24sata epidemiolog
iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. sc. Mario
Šekerija, dr.med., voditelj Odjela za maligne bolesti
u Registru za rak Republike Hrvatske
pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Vrlo je visoko općenito preživljenje u SAD-u, Kanadi,
Australiji, Novom Zelandu, Finskoj, Norveškoj, Islandu i
Švedskoj. Pojedine su zemlje povisile postotak preživljenja kod
raka pluća gdje je u Ujedinjenom kraljevstvu preživljenje poraslo
sa sedam na 13 posto, u Kini sa osam na 20 posto,
Japanu sa 23 na 33 posto ili Koreji sa 10 na 25
posto. U Hrvatskoj je sve vrijeme niskih 10 posto.
”Preživljenje od raka u usporedbi s drugim državama ovisi o tri
glavna čimbenika: podvrsti tumora koja je učestalija u toj državi
(primjer jugoistočne Azije i podtipa melanoma s lošijom
prognozom), stadiju u kojem se rak otkriva i načinima kako se
liječi”, objasnio je Šekerija.
Unatoč tome, imamo i malih pomaka.
”S pozitivne strane, preživljenje za zloćudne bolesti u dječjoj
dobi (limfomi (95 posto), tumori mozga (73 posto) i akutna
limfoblastična leukemiju (85 posto) je usporedivo s
preživljenjem u razvijenijim europskim zemljama. Za druga česta
sijela raka u Hrvatskoj poput dojke (79 posto), melanoma kože (77
posto) i raka vrata maternice (63 posto) smo također u donjem
domu zemalja rangiranih po preživljenju, kazao je Šekerija.