Političari trebaju biti zadnji u raspodjeli proračunskog novca,
ako uopće i zadnji, a ne kao sada – među prvima, poručio je
predsjednik Živog zida i saborski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić
nakon što je najavio prije koji dan da će njegova stranka u
svibnju organizirati prikupljanje potpisa za raspisivanje
referenduma kojim bi se u potpunosti ukinulo financiranje
političkih stranaka iz državnog proračuna, pod motom ‘Uzmite
novac strankama’.
“Najkasnije u svibnju prikupit ćemo minimalno 500.000 potpisa,
baciti ih na stol ovoj vladajućoj kasti i reći vaše vrijeme je
gospodo prošlo”, poručio je Tihomir Lukanić, glavni tajnik Živog
zida koji smatra da bi se stranke trebale financirati
isključivo iz članarina i donacija.
U Živom zidu, za koji je Državna revizija utvrdila da nije
adekvatno, transparentno i namjenski trošio novac, uvjereni
su da izostanak proračunskog financiranja neće potaknuti
korupciju, nego upravo suprotno – vidjet će se tko koga
financira.
“Stotine milijuna kuna političke stranke desetljećima dobivaju iz
državnog proračuna, a istodobno nema novca za skupe lijekove,
bolesnu djecu, radnike Uljanika, stambeno zbrinjavanje,
upozoravaju iz Živog zida, koji nije prvi javno istupio s idejom
ukidanja financiranja političkih stranaka iz proračuna. Naime, ta
se ideja s vremena na vrijeme već godinama s različitih strana
pojavljuje u javnosti.
Kako se raspodjeljuje novac iz proračuna?
Za 2019. godinu stranke i nezavisni zastupnici dobili su 56,4
milijuna kuna iz državnog proračuna, koje će im biti doznačivane
tromjesečno. Važno je reći da se novac raspodijeljen s obzirom na
stanje u trenutku konstituiranja Sabora, prema Zakonu o
financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i
referenduma.
Nakana te odredbe bila je destimulirati mijenjanje stranačkih
dresova, ali kao što je i više nego dobro poznato – nije urodila
plodom. Od početka mandata 30-ak zastupnika i zastupnica je
promijenilo stranačke dresove, a pitanje je koliko će ih još
učiniti isto do kraja mandata.
Koliko je novca tko dobio?
Najviše novca, 21,3 milijuna kuna, pripalo je HDZ-u, a potom
slijedi SDP s 14,1 milijun kuna. Mostu će ove godine iz proračuna
sjesti 5,3 milijuna kuna, HNS-u 3,5 milijuna kuna, HSS-u 1,9
milijuna kuna, a zastupnici Živog zida, IDS-a i SDSS-a za rad u
ovoj godini imaju osiguranih 1,1 milijun kuna dok će Promijenimo
Hrvatsku, HDS i HSU dobiti 734.000 kuna.
HRAST, SNAGA, HDSSB, Narodna stranka – Reformisti, Abeceda
demokracije te nezavisni zastupnici Željko Glasnović, Robert
Jankovics, Furio Radin, Vladimir Bilek i Veljko Kajtazi dobit će
po 367.000 kuna, kao i Bandić Milan 365 – Stranka rada i
solidarnosti dok će Ermina Lekaj – Prljaskaj dobiti 403.000 kuna
jer saborske zastupnice kao predstavnice podzastupljenog spola
imaju pravo na 10 posto veću naknadu.
Na sve to treba dodati i novac koji stranke dobivaju iz lokalnih
proračuna također s obzirom na broj zastupnika u skupštinama i
vijećima kao lokalnim predstavničkim tijelima.
Kako stoje stvari u Europskoj uniji?
”U gotovo svim zemljama Europske unije osigurano je financiranje
stranaka iz javnih izvora, bilo da je riječ o redovnom
financiranju stranaka, izbornoj promociji ili nekim drugim
svrhama. Izuzetak je Italija, koja je odustala od javnog
financiranja. Zakon koji je izglasan u vrijeme premijera Enrica
Lette 2013. godine, uveo je postepeno smanjivanje javnog
financiranja kroz tri godine, da bi u četvrtoj godini bilo
potpuno ukinuto. Populistički pokret Pet zvijezda, kritizirao je
postupno ukidanje, tražeći trenutnu zabranu financiranja stranaka
iz javnih sredstava i zahtijevajući od stranaka da odmah vrate
novac. Živi zid preuzeo je očito njihovu ideju ukidanju javnog
financiranja koju Gong ne podržava”, za Vijesti.hr kazala je
Oriana Ivković Novokmet, stručna suradnica u Gongu.
”Smatramo da se političke stranke trebaju financirati iz javnih
sredstava, kao i u ostalim zemljama EU, gdje se javni novac
dijeli prema mjestima u parlamentu ili brojem glasova, a dijelom
se mogu financirati iz donacija. Smatramo da bi oslanjanje
stranaka na isključivo privatne financije predstavljalo opasnost
od pretežitog utjecaja korporacija ili bogatih pojedinaca.
Političke stranke su važne za održanje i razvoj demokracije pa
nam nije sporno njihovo javno financiranje, uz inzistiranje na
transparentnosti političkih stranaka i razumno, odnosno odgovorno
upravljanje javnim sredstvima”, istaknula je Ivković Novokmet.
Može li ukidanje financiranja stranaka iz proračuna biti
tema referenduma?
Ideje da treba ukinuti financiranje političkih stranaka iz
proračuna u Hrvatskoj, kako rekosmo, nije se prvi, a vjerojatno
niti posljednji sjetio Živi zid, no oni su ti koji su sada
najavili da će kampanju za izbore za EP iskoristiti kako bi
prikupljali potpise za referendum kojim bi se ukinulo
financiranje političkih stranaka.
Podsjetimo, za održavanje referenduma potrebno je prikupiti oko
370.000 valjanih potpisa, a Živi zid najavljuje da će ih skupiti
najmanje pola milijuna. No, upitno je može li to uopće biti
pitanje za referendum i tu se mišljenja naših sugovornika
razilaze.
”Ne znamo točno kakvo bi bilo formulirano pitanje, ali načelno –
način financiranja političkih stranaka može biti predmet
referendumskog pitanja”, smatraju u Gongu.
”Takav referendum bio bi protivan strukturalnim obilježjima
Ustava RH, tj. ustavnom identitetu RH i kao takav bio bi
neustavan te bi ga Ustavni sud RH zabranio”, kazala je za
Vijesti.hr ustavna stručnjakinja Sanja
Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo na Pravnom
fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Na tragu onih koji upozoravaju da je javno (iz proračuna)
financiranje djelovanja stranaka jedno od temeljnih vrijednosti
demokratskih političkih sustava, Barić je
istaknula: ”Financiranje političkih stranaka iz državnog
proračuna je jedna od osnovnih poluga ustavnih demokracija za
kontrolu i sprječavanje korupcije. Drugi je, u ovom kontekstu,
ograničenje visine donacija i visine sredstva koja se smiju
utrošiti”.