Skupština Srbije usvojila je izmjene Kaznenog
zakona kojima su ukinuli kaznu zatvora od 30 do 40
godina i uveli doživotnu kaznu za najteža kaznena djela.
Tako će se doživotna kazna u Srbiji moći dobiti za
teško ubojstvo, silovanje, obljub nad maloljetnom osobom,
trudnicom i nemoćnom osobom. Ovakvu je promjenu zakona
izazvalo brutalno mučenje, silovanje i ubojstvo
15-ogodišnje Tijane Jurić u
Bajmoku kod Subotice prije pet godina.
U anketi portala Vijesti.hr čitatelji su rekli što
oni misle. Čak 98 posto ispitanika
(792 osobe) reklo da su ZA uvođenje
doživotne kazne zatvora, a samo 2
posto (19 osoba) izjasnilo
se PROTIV uvođenja takve kazne. To je
bio glavni razlog da istražimo je li uvođenje kazne doživotnog
zatvora u Hrvatskoj uopće izvedivo.
Rezultati ankete
Je li moguće uvođenje kazne doživotnog zatvora u Hrvatskoj?
Za Nacrt prijedloga izmjena zakona zaduženo je nadležno
ministarstvo, a u ovom slučaju Ministarstvo
pravosuđa. Poslali smo im upit razmišlja li se o
eventualnoj izmjeni kaznenog zakona u Hrvatskoj, ali do objave
ovog teksta još nisu poslali svoj odgovor.
Zato smo za mišljenje pitali stručnjake koji su svoj život
posvetili kaznenom pravu. Zanimalo nas je što oni misle o
uvođenju kazne doživotnog zakona u hrvatsko zakonodavstvo i je li
to uopće moguće i izvedivo.
“Moje mišljenje je da je moguće, ali potrebna je intervencija u
Ustav i Kazneni zakon jer kod nas je maksimalna kazna zatvora
dugotrajni zatvor od 20 do 40 godina, a u izuzetnim slučajevima i
50 godina. Međutim, postavlja se pitanje kod takvih najtežih
kaznenih djela i kod recidivista, osoba koje su ponovile teško
kazneno djelo, da li je taj dugotrajni zatvor dovoljnog i
represivnog i preventivnog karaktera. Prema tome, trebalo bi
ozbiljno razmisliti da se i kod nas uvede doživotni zatvor”,
kazao je za Vijesti.hr ugledni
odvjetnik Branko Šerić.
Dodao je i kako smo svjedoci da zadnjih godina vrlo mlade osobe
počine najteža kaznena djela, koja su ne samo socijalno
devijantna, nego sa sklonostima koja upućuju na opasnost da
bi mogli ponoviti to kazneno djelo.
Kako do izmjene kaznenog zakona?
“Treba zaista ili oformiti pred Ministarstvom pravosuđa, koje je
praktički predlagatelj jednog takvog zakona,
jednu multidisciplinarnu komisiju koja
će razmotriti sve aspekte, gdje će biti sociolozi, psihijatri,
psiholozi, stručnjaci za kaznenopravne znanosti, članovi Vrhovnog
suda koji će to zaista razmotriti. Oni imaju najbolji pregled na
sudske prakse i dosadašnje pojavne oblike kod počinitelja ovih
kaznenih djela”, kazao je Šerić.
Šerić je još jednom upozorio kako svjedočimo teškim kaznenim
djelima od strane mladih osoba pa im
se zbog mladosti često izriče blaža kazna jer ima je “honorirana
ta mladost”.
“Jednostavno je, a nije jednostavno. Ja jesam za kaznu doživotnog
zatvora. Amerikanci izriču doživotni zatvor, tamo se događa da
oni izračunavaju koliko je nekome preostalo doživotne kazne i
nakon dvije trećine preostalog vremena ima pravo na pomilovanje.
Zato oni izriču, a mi se smijemo”, rekao je Šerić.
Petö Kujundžić: Treba se smanjiti broj kaznenih djela
No, s njim se ne slaže predsjednica Odjela za mladež Županijskog
suda u Zagrebu Lana Petö Kujundžić. Ona
nije za kaznu doživotnog zatvora već želi da se smanji broj
kaznenih djela.
“Mislim da je ta odluka čisti populizam. Dakle, ona stranka koja
je na vlasti sada govori da hoće povećati kazne, da kazne trebaju
biti duže, doživotne. To se radi samo zato da se dobije broj
glasača. S tim se ne dobiva ono što mi želimo, a to je da nema
više kaznenih djela, odnosno da smanjimo njihov broj”, kazala je
Petö Kujundžić.
Dodala je kako je čula i drugi dio oko kazne doživotnog zatvora u
Srbiji, a to je mogućnost uvjetnog otpusta nakon 27
godina.
“Dakle, to je na mala vrata ista stvar”, kazala je Petö
Kujundžić.
Istaknula je kako je najvažnije promovirati
nenaslina ponašnja, mogućnost momentalne prijave žrtava
kaznenih djela, prolaženje kroz sustav na način koji će najmanje
tangirati žrtvu.
“Mislim da je to put ozdravljenju od tih kaznenih djela, a ne s
razmišljanjem da li ćemo imati doživotni zatvor. Doživotni zatvor
je apstraktni pojam. Doživotni zatvor je i u našem sustavu ovih
40 godina, samo je pitanje kako se primjenjuje. Mislim da to nema
veze s onim što građani misle. I u Srbiji njihov novi zakon nije
to jer imaju mogućnost uvjetnog otpusta nakon 27 godina”,
istaknula je Petö Kujundžić.
Ono što građani u ovom slučaju mogu je pokrenuti
peticiju i skupiti što veći broj potpisa i onda se
s tom peticijom obratiti Ministarstvu pravosuđa ili, eventualno,
predsjedniku Vlade, i apelirati na Ministarstvo da krene u
postupak izmjene zakona.