Od 1. srpnja ove godine u ambulantama opće medicine Hrvatice i
Hrvate liječit će mladi, tek s fakulteta izišli diplomanti,
koji nemaju ni dana radnog staža.
Umjesto da kao nekada stažiraju godinu dana ili kao posljednjih
godina po pet mjeseci i tako stječu praksu, oni će šest mjeseci
do dvije godine, kako propisuje Pravilnik o načinu provođenja
rada pod nadzorom doktora medicine bez specijalizacije, imati
svog mentora, od kojega će “upijati” znanje, odnosno sjediti uz
njega u ordinaciji ili biti na klinici, te aktivno sudjelovati u
liječenju pacijenata.
O tome koliko će dugo biti pod mentorstvom ovisit će o tim mladim
ljudima, odnosno o tome koliko žele biti pod mentorstvom, kao i o
tome koliko će brzo dobiti željenu specijalizaciju.
Naravno, sve se ovo odnosi na one “friške” liječnike koji se ne
odluče odmah na specijalizaciju, odnosno na one koji budu htjeli
tih šest mjeseci ili dvije godine biti pod mentorstvom.
O ovom pitanju za Slobodnu
Dalmaciju govorio je s prof. dr.
sc. Zoranom Đogašem, dekanom Medicinskog
fakulteta Sveučilišta u Splitu, koji je upitan što misli o
ovom načinu prakse i bi li se i on odmah “dao u ruke” “golobradom
liječniku” koji je tek izišao s faksa.
“Kao znanstveniku teško mi je zamisliti da netko, kao što su oni
koji žele vratiti nekadašnji staž, koristi anketu među
studentima, u kojoj pitaju studente osjećaju li se spremni za
samostalan rad, za liječenje ljudi i rezultate, te odgovore
predstavljaju kao argumente za takvu odluku. Naime, ako itko kaže
da se osjeća potpuno spremnim za samostalan rad nakon bilo kojega
fakulteta, a posebice medicinskog, ja mu osobno ne bih povjerio
svoje zdravlje, niti bih ga ikome preporučio. Nitko ne dovodi u
pitanje teorijsko znanje naših studenata, ali praktične, odnosno
kliničke vještine oduvijek su bile pod znakom pitanja. Ne samo u
nas, nego svugdje u svijetu”, rekao je prof. dr. sc. Zoran
Đogaš.
Međutim, vrlo je važno istaknuti da ova odluka koja će se u
praksi naći za desetak dana nije Hrvatima novost i za nju se zna
već deset godina.
“To je odluka koja je donesena prije 2008. tijekom pregovora s
Europskom komisijom, u kojima smo mi odlučili da ni za koga tko
iz EU-a bude dolazio k nama raditi neće trebati staž i državni
ispit. Ako smo donijeli takav zakon za strance, onda ne možemo za
naše studente primjenjivati drugačija pravila kojima bismo ih
diskriminirali tako da oni moraju obaviti nešto što drugi ne
moraju. Dakle, prije 10 godina znalo se da će to biti tako. Zašto
to nije svima jasno iskomunicirano i zašto nismo iskoristili tih
10 godina za potrebne prilagodbe svih čimbenika u vertikali
potpune izobrazbe i osposobljavanja za samostalan rad doktora
medicine, to meni osobno nikako nije jasno”, kazao je prof.
dr. sc. Đogaš.
U Hrvatskoj ima onih koji zazivaju ponovno vraćanje staža jer su
svjesni da je taj staž, kakav god bio, ipak bolji od
“mentoriranja” koje nas očekuje.
“Da bismo to napravili, trebali bismo ponovno pregovarati sa svim
zemljama EU-a individualno. To bi trajalo nekoliko godina i
završilo bi neizvjesno. Ja sam u Ministarstvu zdravstva otvoreno
rekao da mene ne zovu ako se za to odluče, jer ja to nikada ne
bih radio budući da je to pravno, diplomatski, politički, logički
i na brojne druge načine upitno, a po mome mišljenju i potpuno
pogrešno. Tada bi trebalo drugim zemljama objasniti da mi prije
10 godina, tijekom pregovora, nismo znali što radimo, da smo bili
u polusvjesnom stanju, da se sada moramo posuti pepelom, kazati
da smo mi inače malo neozbiljni i neorganizirani. Smatram da se
trebamo držati toga što smo dogovorili i to urediti na najbolji
mogući način. Kako osobno nisam sudjelovao o tome, ne bih htio ni
suditi je li to bilo ispravno ili ne”, kazao je prof.
dr. sc. Đogaš za Slobodnu Dalmaciju.