Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u srijedu je izvijestio
kako su korisnici droga u Hrvatskoj sve stariji te da najviše
konzumiraju marihuanu, kokain i amfetamine, dok najveću stopu
osoba liječenih zbog zlouporabe droga imaju Zadarska i Istarska
županija.
“Stanje u Europi, koja je postala vodeće tržište za heroin i
kokain, reflektira se i na područje Hrvatske. Imamo porast
konzumacije kokaina, amfetamina, odnosno ecstasyja i marihuane,
koja je sveprisutna budući da 70 posto svih zapljena otpada na
marihuanu”, rekao je pomoćnik ravnatelja HZJZ-a pri Uredu za
suzbijanje zlouporabe droga Željko
Petković, na konferenciji za medije u povodu
obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i
nezakonitog prometa drogama.
Međunarodni dan protiv zlouporabe droga obilježava se od 1987.
godine, čime je UN želio upozoriti na problem zlouporabe droga i
potrebu aktivnog uključivanja svih subjekata u prevenciju na
globalnoj i nacionalnoj razini.
Petković je istaknuo kako je potrebno raditi na prevenciji te da
blagonaklon stav prema drogama vodi do većeg prihvaćanja
konzumacije droga, što uvjetuje rast potražnje, a zatim i rast
ponude. Dodao je da ‘biznis’ vezan uz drogu donosi dobru zaradu
pa se svi trude biti prisutni na tržištu, što dovodi do rasta
proizvodnje kokaina, heroina i kanabisa.
Zanimljivim je istaknuo podatak da je ‘kvaliteta’ kokaina postala
bolja, dok je cijena ostala ista. Opsežna analiza otpadnih voda
iz 73 grada iz 20 EU zemalja pokazala je da se na području
Zagreba dnevno ‘potroši’ skoro tri puta više kokaina nego prije
pet godina, iako je i dalje ispod europskog prosjeka. Također,
Zagreb je među prvih dvadesetak gradova kada je riječ o dnevnoj
potrošnji amfetamina i ecstasyja.
Također je istaknuo kako su nove droge, poput sintetskih
kanabinoida i fentanila, 2014. i 2015. godine “uvele pomutnju” u
tržište drogama kada su se u Europi na tjednoj bazi mogle
pronaći dvije nove psihoaktivne tvari. Tada je došlo i do
porasta takozvanih ‘smart shopova’ i internetskog tržišta, gdje
su se takve supstance prodavale legalno.
U 2018. godini liječeno 6831 osoba
“Problem droga nadilazi zdravstveni sektor. Bez suradnje
pravosuđa, Ministarstva unutarnjih poslova i socijalnog sustava,
zdravstveni sustav sam ne može puno napraviti”, poručila je
zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin.
Podaci iz nacionalnog Registra osoba liječenih zbog zlouporabe
psihoaktivnih droga, koji u Hrvatskoj postoji od 1978. godine,
pokazuju kako je u 2018. godini ukupno 6831 osoba bila na
liječenju zbog ovisnosti, što je pad u odnosu na 2010. godinu
kada ih je bilo 7550.
Pavić Šimetin je istaknula kako su liječene osobe sve starije
životne dobi, tako je prosječna dob u 2018. godini bila 38,1
godinu u odnosu na 2010., kada je prosječna dob bila 32,2 godine.
Raspon godina je velik, tako je najmlađa zabilježena osoba imala
14, a najstarija 73 godine.
Također, sve je manje novih ovisnika, dok je udio muškaraca čak
četiri puta veći od udjela žena. Najveći broj liječenih osoba ima
završenu srednju školu, nezaposleni su i žive s roditeljima, dok
analiza podataka po županijama pokazuje da ih je najviše bilo u
Zadarskoj i Istarskoj županiji, potom u Šibensko-kninskoj te
Gradu Zagrebu.
Postoje naznake povećanja broja konzumenata
Zamjenik voditelja Službe kriminaliteta droga
PNUSKOK-a Tomislav Štambuk poručio je
da se u Hrvatskoj ne može govoriti o “epidemiji” ovisnosti o
drogama, ali da postoje naznake povećanja broja konzumenata te da
su mlađe osobe sklonije tome da lakše posežu za drogom, nego
prije kada se radilo o kaznenom djelu, a ne o prekršaju.
Broj zapljena droga od 1991. u stalnom je porastu te ih
je tako prošle godine bilo 11.268. Štambuk je također
istaknuo kako uz prodaju droge ide velik profit te da je droga
postala najprofitabilnija kriminalna aktivnost u svijetu, odnosno
prestigla je oružje i postala jedna od najvećih prijetnji
sigurnosti i stabilnosti svakog društva.
Istaknuo je da i dalje prisutan trend da su Hrvati organizirani u
kriminalne ćelije unutar tzv. “Balkanskog narko kartela” te da
imaju važnu ulogu u međunarodnom krijumčarenju velikih količina
droga, posebice kokaina na globalnoj razini, ali ipak, dodao je,
većina te krijumčarene droge nije za hrvatsko narko tržište, a
krijumčarski lanci ne prelaze preko Hrvatske.