“Drago mi je da su se baš ovakve reakcije dogodile jer podsjetilo
me na djetinjstvo. Uvijek sam volio proći kraj osinjaka i malo ga
protresti”, pojasnio je Škoro.
Vjerojatno se ipak nije u životu susreo s tolikim osinjakom…
Posebno otkako je spomenuo ovlasti predsjednika i promjene
Ustava.
“Da ne bi bilo ozlijeđenih, ponovit ću ukratko… Naveo sam pet
točaka koje žele birači prema istraživanjima. Direktan izbor
predsjednika 90 posto, 64 posto njih je tražilo da predsjednik
ima veće ovlasti. Moj prijedlog proizlazi iz prvog članka Ustava,
koji kaže da vlast proizlazi iz
naroda i da je za narod. Mislim da netko tko dobije
oko milijun glasova na izborima ima neka prava. Činjenica jest da
svi zakoni, kako ih ja vidim, protrčavaju kroz Sabor tako da se u
13 sati u petak okupe članovi parlamentarne većine i da odobre
zakone koji su na drugom mjestu prodiskutirani i predloženi. Ovo
što imamo je, u principu, kancelarski sustav tako da je moja
želja da se povećanjem ovlasti predsjednika narod uključuje u
upravljanje zemljom. Netko tko ima milijun glasova, trebao bi
imati mogućnost, primjerice, raspisivanja referenduma”, kazao je
Škoro pa je prokomentirao i želju imenovanja Ustavnih sudaca:
“Predložio sam situaciju u kojoj bi predsjednik inicirao neke
stvari, ali odlučivanje bilo od strane naroda na referendumu, od
strane parlamenta kod izbora i od strane Ustavnog suda. Očito
nisu dobro razumjeli. Nisam samo tražio pravo da se predlažu
kandidati za Ustavni sud već sam tražio i vetiranje zakona jer se
znalo dogoditi da netko “zaglavinja” u neki zakon pa uvede PDV
na tiskane medije po principu broja
riječi. Sve su to plaćali građani. Da je netko to mogao vetirati,
ne bi se dešavala silna blamaža. Ono na čemu ću inzistirati je da
predsjednik u onom trenutku kad nekom od ustavnih sudaca istekne
mandat, sa stručnjacima predloži pet novih vrhunskih stručnjaka
pa Sabor odabere jednog od njih. Ovako su članovi Ustavnog sudaca
možda prosječni pravnici, a ne vrhunski stručnjaci.”
Kad su zakonodavni referendumi u
pitanju, Škoro je otkrio na koje bi se zakone to točno odnosilo i
koliko bi se često raspisivali. Kazao je i koji bi referendum
raspisao.
“Već smo to imali, ovo je pokušaj da narod participira u vlasti.
Imamo nekoliko problema koji tište građane, a netko drugi
odlučuje o njima. Iako nije zakonodavni referendum, volio bih
čuti što građani misle o uvođenju eura, gospodarskom pojasu,
izbornom sustavu…”
Često Škoro spominje narod, kao da je jedinstveno biće, ali narod
je lijevi i desni, pametan i glup…
“Na to vam odgovor daje Sokrat, koji je rekao “Vidite ona dva
pastira na livadi, njihova dva glasa vrijede više nego moj”. Pod
“narod” mislim na sve građane koji imaju pravo glasa i zašto ne
bi bili u stanju odlučivati? Mi imamo 20
godina života koji su prošli tako da imamo demografsku i
gospodarsku katastrofu. Je li to moj prijedlog ili nečiji drugi,
nije bitno”, govori Škoro, a osvrće se i na svoju povijest u
HDZ-u ili kao konzul u Mađarskoj:
“Dok sam bio generalni konzul, ni iz čega sam napravio konzulat
koji još uvijek funkcionira. To je ustavna kategorija i briga o
hrvatskom korpusu izvan domovine. Kad sam vidio da se ne
mogu nositi
s ljudima koji su u ono
vrijeme vodili Ministarstvo vanjskih poslova, dao sam ostavku i
otišao. Kad je Sabor u pitanju, tamo sam bio osam mjeseci, nisam
ostvario nikakve privilegije i sav sam novac dao u humanitarne
svrhe. Kad sam vidio da se ni s njima nisam mogao nositi, otišao
sam. Moji nasljednici su još uvijek na funkcijama.”
Krajnja desnica podržava Škoru, ali oni nisu dovoljni za pobjedu.
“Točno je da nisam klasični
političar i točno je da bi se dobila ova utrka,
treba više glasova no što nudi desnica. Mene zanima stvoriti
situaciju da se ljudi koji su okrenuti budućnosti Hrvatske, koji
su okrenuti zajedničkoj budućnosti, koji su okrenuti boljitku
Hrvatske, naći se na jednom mjestu, ići zajedno dalje”, kazao je
Škoro pa se osvrnuo na protukandidate:
“Još nisam ni od koga čuo program, tek se moraju iskazati.
Uvjeren sam u to da bez obzira kakav rezultat bude, ostat ću u
Hrvatskoj.”