Unatoč procjenama da će novi, blaži kriteriji za dobivanje
dječjeg doplatka dovesti do povećanja broja obitelji koje
ostvaruju to pravo za 100.000, a broj djece primatelja za
150.000, nakon godinu dana primjene rezultati su višestruko
skromniji, piše u nedjelju Jutarnji list.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, preko
kojeg se isplaćuje dječji doplatak, broj obitelji u godinu dana
povećao se tek za 19.000, a broj djece za 40.000, čime se broj
primatelja izjednačio s brojem iz 2017. godine, navodi dnevnik.
Zbog ovakvog neočekivanog podbačaja mjere, kako su Jutarnjem
potvrdili u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i
socijalnu politiku, do kraja godine ponovno će preispitati uvjete
i redefinirati mjeru, što znači da je vrlo izvjesno da će se
sljedeće godine ponovno povećati dohodovni cenzus.
“Nastavit ćemo intenzivno analizirati trend broja korisnika u
drugoj polovici 2019. i, vrlo je izvjesno, poduzeti daljnje
korake u cilju povećanja broja potencijalnih korisnika i broja
djece koja ostvaruju pravo na doplatak za djecu” kažu u
Ministarstvu.
Ublažavanje kriterija za dobivanje dječjeg doplatka, odnosno
povećanje dohodovnog cenzusa, bilo je jedna od ključnih
prošlogodišnjih demografskih mjera resornog Ministarstva.
Dohodovni cenzus – određeni iznos prihoda koji zarada obitelji po
članu kućanstva ne smije prijeći, a da bi i dalje mogli dobivati
dječji doplatak – nije se mijenjao 11 godina. Istovremeno su
plaće i primanja obitelji rasla, zbog čega je iz godine u godinu
značajno opadao broj obitelji koje ispunjavaju uvjete za
ostvarenje prava na dječji doplatak i broj djece za koju ga
primaju.
Tako je, primjerice, u lipnju 2008. dječji doplatak primalo
231.085 obitelji za 442.800 djece, a deset godina kasnije 132.531
obitelj za 256.715 djece. Razlog je razmjerno jednostavan:
prosječne plaće u tom su periodu narasle 25 posto, a imovinski
cenzus za dječji doplatak nije se mijenjao, donosi
Jutarnji list.