Intenziviranje suradnje s jedinicama lokalne i regionalne
samouprave i ažuriranje evidencije nekretnina u
državnom vlasništvu na njihovom području radi rješavanja
imovinsko-pravih odnosa, neke se od aktivnosti koje najavljuje
novi ministar državne imovine Mario Banožić.
“Prvi koraci bit će intenziviranje i jačanje suradnje s
jedinicama lokalne i regionalne samouprave, prvenstveno zato što
imamo više od 7500 njihovih zahtjeva. Rješavanjem tih zahtjeva
pomoći ćemo županijama, gradovima i općinama u njihovom
investicijskom ciklusu i aktivnostima”, kaže Banožić.
Od lokalne samouprave očekuje pomoć u evidentiranju državnih
nekretnina na njihovom području.
“U nemalom broju slučajeva imamo situaciju da podaci u internoj
evidenciji Ministarstva ne odgovaraju činjeničnom stanju na
terenu, zbog čega kontinuirano radimo na dopunjavanju i
ispravljanju registra. Cilj nam je rješavanje imovinsko-pravih
odnosa na području jedinica lokalne samouprave, a pretpostavka
tome je točna evidencija nekretnina”, kaže novi ministar državne
imovine za Hinu, prenosi Poslovni dnevnik.
Dodaje da se akcijskim planom koji se veže na pismo namjere za
uvođenje eura, planira raspisivanje natječaja ili nekog drugog
odgovarajućeg postupka za smanjenje vlasničkog udjela RH u
trgovačkim društvima u kojima država ima manje od 25 posto, a tu
je i donošenje Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu i
kontinuirano praćenje ostvarenja financijskih poslovnih ciljeva u
tvrtkama koje se nalaze na popisu od posebnog interesa za
Republiku Hrvatsku.
Stvoreni uvjeti za aktivaciju državne imovine
Na pitanje slijedi li kontinuitet politike bivšega ministra
Gorana Marića ili novosti u radu, Banožić odgovara da je
zadnje tri godine, od kada je osnovano Ministarstvo,
učinjeno mnogo: stvoren je zakonodavni okvir, poput Zakona o
upravljanju državnom imovinom, Zakona o zakupu i kupoprodaji
poslovnih prostora i Zakon o neprocijenjenom građevinskom
zemljištu čije je e-savjetovanje završeno te će na sjednici Vlade
biti krajem rujna ove godine.
“Stvoreni su uvjeti za aktivaciju i oživljavanje državne imovine.
Mnogo je posla preda mnom i mojim suradnicima. Poduzet ćemo sve
kako bi u cijelosti svu državnu imovinu stavili u funkciju i tako
doprinijeli punjenju proračuna”, kaže Banožić.
Na pitanje kakva je budućnosti ministarstva i koji je njegov stav
o tome, budući da se u javnosti spominjalo ukidanje ili
uklapanje u druge institucije, Banožić odgovara da je Vlada
na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem u mnogim procesima
pokazala političku odvažnost i hrabrost i uhvatila se u koštac s
problemima, a jedan od njih je bio i zanemarivanje odnosa prema
državnoj imovini.
“Osnivanjem Ministarstva započeli su procesi koji su se odrazili
na pozitivne učinke u upravljanju državnom imovinom, pozitivni
utjecaji na gospodarski rast, demografske procese, zaposlenost i
prihode državnog proračuna. Dolaskom na dužnost ministra, još sam
više spoznao koliko je bilo prijeko potrebno osnivanje
Ministarstva zbog rješavanja pitanja zapuštene imovine, prepreka
s kojima se susreću jedinice lokalne i regionalne samouprave,
rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, evidentiranja nekretnina u
vlasništvu Republike Hrvatske”, kaže Banožić.
Upitan koja je najperspektivnija državna imovina i kako
će se prema njoj postaviti, navodi da veliki potencijal
predstavljaju turističko zemljište neprocijenjeno u temeljni
društveni kapital kod pretvorbe društvenih poduzeća,
kampovi i nekretnine na kojima će se novim zakonom o
neprocijenjenom građevinskom zemljištu riješiti dugogodišnji
imovinsko-pravni sporovi.
“Tu su dakako i bivše vojne nekretnine, stanovi, poslovni
prostori, garaže u vlasništvu države. Kao što sam već spomenuo,
zatražiti ću od općina, gradova i županija maksimalni angažman i
suradnju po pitanju evidentiranja nekretnina, dostavljanja
potpune dokumentacije kako bi do kraja mandata ove Vlade riješili
što više njihovih zahtjeva i priveli svrsi državnu imovinu”, kaže
Banožić.
Na prigovore u javnosti da Ministarstvo državne imovine koči
privatizaciju i afirmira pristup “državnog kapitalizma”, Banožić
odgovara da u suradnji s resornim ministarstvima i na
temelju analize o financijskim pokazateljima poduzeća u
kojima država ima vlasničke udjele, treba donijeti prijedlog
odluke za privatizaciju.
“Jasno je da bi se država trebala što manje uplitati u vlasničku
strukturu pojedinih poduzeća, no isto tako država je dužna
provjeriti bonitet budućih ulagača u određena poduzeća i onda
donijeti odluku. Dakle, odluka mora biti isključivo na razini
Vlade, a ne mene kao ministra. Ministarstvo državne imovine
provodit će odluke donesene na sjednicama Vlade”, zaključuje
Banožić.