Glavna vijest na CNN-ovu portalu cijeli dan bio je novi
poljski zakon kojim se ukida porez na dohodak za dva milijuna
mladih. Biti mlad u Poljskoj nikad nije bilo unosnije, piše CNN o
mjeri kojom će se mlađi od 26 koji zarađuju manje od 1600 eura na
mjesec, izuzeti od poreza na dohodak od 18 posto.
Pokušaj je to konzervativne vlade da spriječi odljev
mozgova jer je Poljsku u 15 godina od ulaska u
Europsku uniju napustilo 1,7 milijuna ljudi, odnosno, kao da je
odselila cijela Varšava. Ali, CNN piše i da neki analitičari
misle da novi zakon neće uroditi plodom.
Ako vam sve to zvuči poznato, nije čudno jer upravo je
smanjenje i ukidanje poreza na dohodak za
mlade najkontroverznija mjera nove runde porezne reforme u
Hrvatskoj – mnogi je nazivaju diskriminatornom i protuustavnom.
Otkad su 26. srpnja objavljeni detalji – ne prestaju
reakcije na reformu.
Valjda jedina mjera na koju nitko nema prigovora je ukidanje
poreza na plaćanje toplih obroka i smještaja zaposlenicima.
Sindikati misle da je mjera populistička, da ide na ruku
poslodavcima, da će napuniti džepove trgovaca i da neće povećati
najmanje plaće. Slične argumente ima i oporba, misle da bi
najučinkovitije bilo povisiti neoporezivi dio plaće. Izmjenama
nisu oduševljeni ni poslodavci. HUP kaže da bi trebalo smanjiti
porez na dohodak za sve, a ne sviđa im se ni oporezivanje slatkih
pića.
I HDZ-ov partner HNS ima svoje prigovore: žele jedinstvenu
stopu poreza na dohodak od 20 posto, predlažu da se oporezuje
samo isplaćena dobit, ali i ukidanje PDV-a na prijevoz. No,
najbolje će na kritike odgovoriti osobno ministar financija
Zdravko Marić koji nam je stigao u goste. Prije
svega, jesu li mjere koje je predstavio zapravo kopiranje
Poljaka?
“Nije se još rodio taj koji je svima ugodio. Što se tiče kritika,
nismo jedini koji se suočavaju s problemom iseljavanja. Vidi se
da se pokušava pronaći rješenja u nacionalnim zakonodavstvima.
Eto, odlučili smo se poreznim ustavom na poticaj”, kazao nam je
Marić pa se osvrnuo na kritike koje tvrde da su mjere
diskriminatorne, po nekima i protuustavne:
“Nisam ustavnopravni stručnjak, prepustit ću to njima. Ustav
propisuje određene stvari, isto tako propisuje da država treba
voditi posebnu skrb prema mladima, ženama, invalidima, djeci.
Isto se tako može dovesti u pitanje olakšicu za djecu prema onima
koji nemaju djecu. Bit će prilike za raspravu i mislim da ćemo
ostvariti dobar rezultat.”
Problem je, slažu se mnogi – što onda kad netko napuni 26. godina
ili 31. godinu? Plaća bi mu trebala pasti? To je
penalizacija zbog dobi.
“Zaboravlja se onaj dio kad mladi imaju benefit. Pretpostavlja se
da će napredovati u tim godinama, zasnovati obitelj. Svi znamo da
je na početku karijere najmanja plaća”, govori ministar
financija.
Kritika je i da će mladi osjetiti razliku samo ako imaju
plaću veću od 6000 kuna. Prema izračunu RRiF-a recimo, onaj tko
ima 4000 kuna dobit će 56 kuna više. A nema puno mladih koji puno
zarađuju. Očito je da se tom mjerom želi zaustaviti iseljavanje
mladih. Eto, novi podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju
da je najviše iseljenih lani, njih 45 posto, u dobi od 20 do 39
godina. Može li ih ova mjera, odnosno 600 kuna više na plaći,
zadržati kod kuće?
“Bilo bi neodgovorno reći da bi to riješilo naše probleme. Već
sam rekao da se kroz porezni sustav naši problemi ne mogu
riješiti”, smatra Marić i komentira tvrdnje sindikata i oporbe da
treba povećati neoporezivi dio plaće – na 4370 kuna ili na 5000
kuna:
“To ne bi osjetilo 1,8 milijuna ljudi. To je brojka onih koji
nisu u ‘škarama poreza na dohodak’. Što god se promijeni u
osobnom odbitku, na njih se ne dotiče. Ono što moram
apostrofirati, mjere su dobrim mjerom pozdravljene od strane
sindikata i poslodavaca. Jer, poslodavcima smo dali mogućnost
isplatiti radnicima u prosjeku mjesečno tisuću kuna i na to ne
treba platiti porez ni doprinose. To je vrlo jasna poruka, signal
i doprinos izvršne vlasti poslodavcima koji apeliraju na
promjenu. Sad je imaju.”
U prošlom krugu reformi kritiziralo ga se i prozvalo Superhikom.
Sad ponovno stižu kritike o minimalnoj plaći.
“Minimalna plaća nije sastavni dio poreznog sustava, Vlada će se
o njoj očitovati potkraj godine. Pogledajmo brojke Državnog
zavoda za statistiku kad spominjemo usporedbu sa Superhikom. U
ove tri godine prosječno su plaće porasle za 15,4 posto. A 23
posto su porasle one najniže plaće”, tvrdi Marić.
Uz oporbu, koalicijski partner HNS želio bi jedinstvenu stopu
poreza, ukidanje PDV-a na prijevoz…
“Želje i volje su jedno, fiskalne mogućnosti drugo. Moj tim i ja
nikad nećemo Vladi predložiti nešto što će s jedne strane
otvoriti prostor u poreznom prostoru, a biti u suprotnosti s
ukupnom fiskalnom politikom. Sve u skladu s mogućnostima.”
Ministar zdravstva Milan Kujundžić zauzima se za povećanje poreza
na cigarete i druge proizvode koje smatra štetnima za zdravlje,
no ministar Marić s tim se ne slaže.
“Razgovarat ćemo o tome i kad je posljednji put predlagao nešto
slično za duhan, cijene su porasle oko dvije kune u prosjeku i
mogu potvrditi da će tako biti i ovaj put. S jedne strane,
gledamo element trošarinskog sustava, ali ne možemo zanemariti
činjenicu da dijelimo 1300 kilometara granice sa zemljama koje
nisu u EU, a tamo su cijene jeftinije.”
Dakle, potvrđuje se da će pri kraju godine cijene porasti za
duhan i alkohol, ali i bezalkoholna pića. Također, odlučio je
smanjiti opću stopu PDV-a, iako mnogi analitičari kažu da to nije
ostvarilo rezultate u drugim zemljama. Čini se kao da je to zbog
predizbornog obećanja.
“Ta mjera je izglasana otprije i vrijedit će od 1. siječnja 2020.
Kad gledamo o efektima, je li dovoljno to što će se sniziti s 25
na 24 posto, vidjet ćemo. Ali, u konačnici, ako ostane više novca
u džepovima poslodavaca, mogli bi ga rasporediti u zapošljavanje
i rast plaća”, govori ministar, a morao je komentirati i
snižavanje PDV-a ugostitelja na 13 posto zbog želje
premijera Andreja Plenkovića:
“Ne bih o detaljima, ne volim to.”
Naravno, sad treba vidjeti hoće li se sniziti cijene u kafićima,
restoranima…
“Vidjeli smo dosta ograda kod ugostitelja, ali i ako ne dođe do
njih, rekli su da će doći do zapošljavanja i porasta plaća.
Dakle, bit će nekakav efekt, to je najbitnije. U pravilu, kad se
snizi PDV, oči su uprte u to hoće li se smanjiti cijene. U
povijesti, vidjeli smo, pale bi cijene voća, povrća i mesa. Jer,
treba u obzir uzeti i tržište. A tko je kriv za to… To je
sastavni dio ukupnog paketa kojim smo rasteretili poslodavce
i građane za deset milijardi kuna. Zato, ako su već uvedene
mjere, neka se to pretoči u plaće. Idemo svi skupa stvoriti
pritisak tržišta, konkurencije i svega da se efekti izmjena
vide tamo gdje treba”, zaključio je Marić.