Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomeniku hrvatske
pobjede “Oluja 95” u Kninu je u ponedjeljak ujutro počelo
Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i
Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene
operacije (VRO) Oluja.
Zajednički vijenac položili su predsjednica Republike i
vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda
Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan
Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković
te predsjednica Zajednice udruga nestalih i
poginulih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir.
Polaganju vijenca prethodila je budnica ulicama Knina koju je
svirao orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske. Također
neposredno prije polaganja vijenaca Počasni postroj dao je
prijavak predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici Oružanih
snaga Grabar-Kitarović, koja je obavila smotru postroja.
Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević
uslijedit će prigodno obraćanje troje državnih čelnika:
predsjednice Republike, predsjednika Sabora i Vlade. Po završetku
prigodnog obraćanja troje državnih čelnika će se uputiti na
Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave
Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih
branitelja u VRO Oluja.
U programu iznad Kninske tvrđave sudjelovat će Akro grupa
Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) “Krila Oluje,” a na tvrđavi
je predviđen i nastup Klape Hrvatske ratne mornarice (HRM) “Sveti
Juraj”.
Tijekom svečanosti na tvrđavi kninska crkvena zvona će zvonjavom
simbolički podsjetiti na ulazak pripadnika Hrvatske vojske u Knin
tijekom VRO Oluja, a bit će ispaljena i 24 počasna plotuna u
spomen na 24. obljetnicu VRO Oluja. Po završetku svečanosti na
Kninskoj tvrđavi sudionici će s tvrđave ići u mimohodu do crkve
Velikog hrvatskog krsnog zavjeta gdje će biti služena sveta misa
za Domovinu.
Prema najavljenom protokolu, na Trgu Ante Starčevića upriličit će
se vojno-akrobatski ceremonijalni program. Također je najavljeno
pozdravljanje sudionika moto defilea “Od Branimira do Zvonimira”
i biciklističkog maratona Zadar-Knin pod nazivom “Put vjetra put
Oluje.”
Tijekom cijelog dana na parkiralištu kod Autobusnog kolodvora bit
će otvorena izložba Taktiičko-tehničkog zbora naoružanja i
opreme.
U 84 sata oslobođena gotovo petina
Hrvatske U oslobodilačkoj akciji “Oluji” prije 24
godine hrvatske vojne i redarstvene snage su u 84
sata oslobodile gotovo petinu okupiranih područja Republike
Hrvatske.
Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata
“Oluja” počela je 4. kolovoza 1995., u kojoj su nakon
četiri godine okupacije velikosrpskih agresora
oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i
Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni
i Hercegovini.
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4.
kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na
jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630
kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj
Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada
Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.
U prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije
predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman uputio je
poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je
pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo
da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi
oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv
Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez
straha dočekaju hrvatsku vlast.
Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je
neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na
Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok
nedaleko od Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova
i sela na širemu okupiranom području.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima
5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske
vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske
pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila
20-metarska hrvatska zastava. Uz Knin oslobođeni su i Gračac,
Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i
Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu
Hrvatske i BiH.
Sutradan, 6. kolovoza, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju
država sastaju se zapovjednici 1. gardijske brigade HV-a i 5.
korpusa ABiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif
Dudaković. Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji
BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, čime je spriječena nova
humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje
su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod
zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 7000
Bošnjaka.
Isti dan hrvatske snage oslobodile su Plaško, Lički Osik,
Vrhovine, Obrovac, Korenicu, Slunj i Plitvice, a već 7. kolovoza
hrvatski ministar obrane Gojko Šušak objavio je završetak akcije
“Oluje” u bivšim sektorima Sjever i Jug.
Predajom pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa
“Srpske vojske Krajine”, u Topuskom oko 14 sati označen je kraj
operativnoga dijela te vojno-redarstvene akcije, ali i prestanak
rata na teritoriju Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti
radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je
bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od
10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je
utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju
Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Po podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra
Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika hrvatskih
Oružanih snaga, najmanje 1100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok
su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.